Banke u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovale su s ukupnom dobiti od 1,57 milijardi kuna, što je za 497 milijuna ili 46 posto više nego na kraju prvog tromjeselja 2021., podaci su Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u utorak
Kako navode iz HNB-a, to je poboljšalo pokazatelje profitabilnosti banaka u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2021., pri čemu prinos na imovinu (ROA) s 1,2 na 1,25 posto na kraju ožujka, dok je prinos na kapital (ROE) porastao s 8,8 na 9,5 posto.
vezane vijesti
-
![Šef najveće američke banke poručuje: Recesiju nećemo izbjeći, bit će drugačija od svih dosadašnjih]()
Šef najveće američke banke poručuje: Recesiju nećemo izbjeći, bit će drugačija od svih dosadašnjih
-
!['Uvest ćemo euro unatoč inflaciji, gubitak za banke i mjenjačnice 1,2 milijardi kuna godišnje']()
'Uvest ćemo euro unatoč inflaciji, gubitak za banke i mjenjačnice 1,2 milijardi kuna godišnje'
-
![HNB: Rast stopa i inflacije u kombinaciji sa sve skupljim nekretninama i ratom u Ukrajini povećavaju sistemske rizike za banke]()
HNB: Rast stopa i inflacije u kombinaciji sa sve skupljim nekretninama i ratom u Ukrajini povećavaju sistemske rizike za banke
Sve banke, njih 23, poslovale su u tom razdoblju s dobiti. Najveću dobit ostvarila je Zagrebačka banka, u visini od 618 milijuna kuna. Slijedi Erste banka, s dobiti od 279,4 milijuna kuna te Privredna banka Zagreb, s 227,5 milijuna kuna.
U prvom tromjesečju 2022. godine ukupna imovina kreditnih institucija dosegnula je 506,2 milijarde kuna, što je za 5,3 milijarde ili 1,1 posto više u odnosu na kraj 2021. godine.
Najveću imovinu imala je Zagrebačka banka, čija je vrijednost na kraju ožujka dosegnula 134,3 milijarde kuna ili 1,41 posto više nego krajem 2021. Slijedi Privredna banka Zagreb, s imovinom od gotovo 107 milijardi kuna ili 2,14 posto više te Erste banka, 86,9 milijardi kuna ili 5 posto više.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prvom tromjesečju 2022. zadržali su se na visokim razinama, ističu iz HNB-a, navevši da se u odnosu na kraj 2021. godine stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila s 25,9 na 25,6 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto, naveli su.
Podsjetili su i da je nad Sberbankom d.d. pokrenut postupak sanacije te promijenjena vlasnička struktura iz privatne u državnu, čime je broj kreditnih institucija u vlasništvu države povećan na tri.
Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju ožujka 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 190,5 posto.
Po podacima HNB-a, na kraju ožujka ove godine banke su ukupno imale 423,68 milijardi kuna plasiranih kredita, od čega je tzv. loših ili neprihodujućih kredita (NPL) bilo 17,6 milijardi kuna. Time je udjel NPL-ova u ukupnim kreditima krajem ožujka iznosio 4,16 posto, odnosno smanjen je u odnosu na kraj ožujka 2021., kada je iznosio 5,27 posto te u odnosu na kraj 2021., kada je bio 4,33 posto, pokazuju najnoviji podaci HNB-a.
