TTT je uspio opstati od 1924. godine, prebrodivši sve krize u proteklih gotovo 100 godina. Bečki industrijalac Felix Pollack von Parnegg osnovao je Tvornicu za pamučnu industriju u Zagrebu, na Črnomercu.

Radila je od tada i pod drugim imenima, najduže kao TKZ – Tekstilni kombinat Zagreb, da bi se 2008. preselila Veliko Trgovišće, postavši Tvornica tekstila Trgovišće.

Damastni stolnjaci i salvete te posteljina TTT-a danas krase neke od najskupljih hotela i restorana u svijetu, najpoznatija skijališta, pa i stolove kasina u Las Vegasu. Pod egidom 'satkano da traje', posteljine i stolnjaci te zagorske tvornice doista traju cijeli život; toliko da se prenose na djecu i unuke.

Pedantne ruke - vještina koja se u tekstilnoj industriji najviše cijeni - marljivih radnika proizvode stolno rublje za najpoznatije chefove svijeta, pa ako sjednete u restorane Gordona Ramsayja i Jamieja Olivera, vrlo je moguće da ćete jesti uz dašak hrvatske proizvodnje na stolu.

Tvornica je u svojih 100 godina prošla nekoliko država i sustava, a direktora Marija Popića najviše raduje to što se u izazovnoj industriji - 'održala' na nogama i profilirala kao jedna od najuspješnijih.

Oduvijek izvozno orijentiran, TTT danas isporučuje stolno i posteljno rublje na 30 tržišta, stoga 70 posto prihoda ostvaruju od izvoza, a kako ističu njegovi čelnici - izvoz, kvaliteta i proizvodnja utkani su u DNA tvrtke, što je danas rijetkost u globalnoj tekstilnoj proizvodnji.

Zadnja tkaonica od Milana do Istanbula

Kroz pogon nas je proveo voditelj financija i opće službe Dražen Kolarek, predstavivši nam cijelu proizvodnju, od dizajna do snovanja (priprema pamučnih niti za tkanje), tkanja i konfekcioniranja, a na kraju i kontrole svih procesa. Zasad njihove potrebe zadovoljavaju kvalitetni žakardni i listovni strojevi, kakve je, ističe Kolarek, danas teško naći, a zahvaljujući kojima se zadržava kvaliteta same tkanine, za koju u TTT-u koriste vrhunske sirovine. Kemijsku doradu povjerili su pak dvjema vrhunskim tvornicama u Milanu.

'Cijeli proces, nakon dizajna, počinje sa snovaljkom, strojem za pripremu osnove za tkanje na tkalačkim strojevima. Jedina smo tvornica-tkaonica od Milana do Istanbula jer ne postoji tkaonica s našim programom i kvalitetom u regiji, pa i šire. To se sad već odnosi i na druge zemlje koje su izgubile svoje tekstilne industrije, poput Njemačke i Češke.

S kapacitetom konfekcije pokrivamo 30 posto ukupne potrebe, a ostalo nam konfekcioniraju lokalni partneri u Zagorju, koji za naše potrebe zapošljavaju još otprilike 30 šivačica. Plan je kupiti stroj za šivanje i povećati kapacitet uvođenjem druge smjene, kako bismo osigurali više od 70 posto svojih potreba na jednom mjestu.

Nije lako boriti se s azijskom konkurencijom, no ono što mi nudimo za razliku od njih i po čemu smo prepoznati je kvaliteta, dugotrajnost i estetika vrhunskih proizvoda. Osim toga, svojim smo kupcima dostupni na nekoliko sati vožnje ili leta, a savjetovanje u dizajniranju i održavanju proizvoda su sve više tražene usluge', kaže Kolarek.

Ne toleriraju greške u proizvodnji

Za tkanje, krojenje, šivanje i kontrolu kvalitete zaslužne su marljive tkalje i krojačice, a one, kaže Kolarek, ne toleriraju greške u proizvodnji, pa ni 'najmanju nit'. U tvornici radi 83 zaposlenih, no stalno imaju potrebu za novim radnicima, pogotovo za onima kojih već godinama manjka - majstorima, šivačima i tkaljama - ali i u drugim odjelima, poput prodaje i dizajna.

Kolarek pritom podsjeća da više nema škola za šivačice i šnajderice, pa je izazov tim veći.

'Takva specifična zanimanja danas gotovo pa da ni ne postoje. Kod nas se zainteresirani mogu naučiti šivanju, krojenju, slaganju, peglanju. Podučavamo mlade tim zanimanjima jer u obrazovnom sustavu toga više nema. U šivanju postoje srodna zanimanja, no tkalja je zanimanje koje nitko ne traži, nema ga ni na popisu u HZZ-u niti za to postoji škola zadnjih par desetaka godina', kaže nam Kolarek.

Bogatstvo boja i dezena

No proces ne može početi bez dizajna i šefice dizajnerice Sanje Krizmanić. Osim posteljnog i stolnog rublja, u TTT-u u ponudi imaju i razne suvenire za koje koriste najkvalitetniji češljani pamuk i ekološka bojila. Njihovi proizvodi nemaju tisak na površini, već su dezeni, odnosno uzorci utkani u samoj tkanini. Zato su ljepši i trajniji, a često ih kupci koriste na obje strane jer dobiju dvije drugačiji dojam boje i sjaja.

Imaju klasične kolekcije za profesionalce u HoReCa sektoru, ali sve više dizajniraju i moderne kolekcije za domaćinstva i pojedince. Ograničenja u dizajnu, dimenzijama i količinama kažu, nema. Rade i po želji kupca i uvijek imaju spremne sezonske suvenire, a dezena ima na tisuće.

'Imamo stalne kolekcije, ali pratimo i trendove u kućanskom tekstilu. Hrvatska baština dobiva na popularnosti. Još prije 20 godina radili smo na lepoglavskoj i paškoj čipki čiju vrijednost tek danas ljudi prepoznaju, pa vadimo 'iz arhive' te dezene koje sam u to vrijeme radila', kaže nam dizajnerica Sanja.

U 100 godina TTT je prikupio velik broj dezena i boja, a Kolarek nam je ukazao na ogromnu kolekciju koju čuvaju u tvornici u posljednjih 25 godina. 'Svijest o čuvanju tradicije ranije, nažalost, nije postojala, stoga nemamo sačuvanu cijelu povijest i stoljetnu kolekciju', kaže nam Krizmanić.

Ona vizuale pretvara u proizvod, odnosno crtež koji pažljivo nastaje; od svake točkice do vezova i cijelog uzorka. 'Ulažemo puno vremena, a tekstil je specifičan jer morate pomno odabrati vezove da to lijepo izgleda na tkanini', dodaje. Njoj će se uskoro pridružiti i novi dizajneri, čime će se spojiti njezino bogato iskustvo i trendovi mladih koji se stalno mijenjaju.

'Osim kontrole kvalitete, izdvaja nas to da nastojimo ispuniti želje kupaca i pritom biti autentični. Često nas i kopiraju, i to primjerice Indijci, koji potom u svojoj zemlji prodaju naše dezene. Danas je većina ovakvih suvenira, od stolnjaka do torbi, printana, a naši su tkani', kaže Kolarek.

Brend Merla

Ponosni na tradiciju, čelnici ulažu ne samo u nove strojeve, već i u digitalna rješenja i novi web shop, na koji su posebno ponosni, čime neće biti vezani samo uz, kao dosad, uglavnom profesionalne kupce. Riječ je o brendu Merla, koji je u TTT-u označio iskorak u maloprodajnom segmentu te približavanje kupcima kroz novi brending i drugačiji pristup tržištu.

Dućane imaju u Ilici 171 u i u Teslinoj 5, gdje kupci uživo mogu vidjeti i opipati, odnosno uvjeriti se u kvalitetu materijala. 'Naša posteljina testirana je na 250 pranja, a čak i tad zadržava izvorna svojstva', ističe Kolarek.

'Želimo i dalje pružati najkvalitetniju posteljinu i najbolju uslugu. Cilj je i da web shop ima značajniji udio u prihodima te da se približimo malim iznajmljivačima, hotelima i restoranima. Dosad smo ondje uspijevali naći tržište, ali putem preporuka zadovoljnih kupaca. Nakon što smo stekli iskustvo opremajući najbolje hotele, omogućili smo svima da imaju isti doživljaj u svojem domu ili apartmanu', kaže Kolarek.

Kreće investicijski ciklus

Iako je uvriježeno mišljenje da je tekstilna industrija zastarjela, upravo TTT odolijeva zubu vremena, ulažući u digitalne alate i vještine, digitalizaciju i automatizaciju procesa proizvodnje i sustava sljedivosti. Kreću tako u investicijski ciklus od dva milijuna eura u sljedeće dvije, tri godine, a nakon toga kreće, najavljuje direktor Popić, novi ciklus.

'Prijavili smo se na natječaje i iskoristit ćemo EU fondove kako bismo nabavili sedam novih tkalačkih strojeva i time modernizirali tkaonicu i povećali kapacitet. Također ćemo postaviti solarnu elektranu snage 350 kW i tako riješili rizik cijene struje, koja je jedini energent koji koristimo. Ključni cilj nam je biti potpuno održivi u svim pogledima poslovanja, a to znači imati stabilna radna mjesta za lokalne ljude, sigurne procese u proizvodnji koji štite ljude i prekrasan okoliš u kojem se nalazimo.

Želimo izgraditi tržište premium posteljine u Hrvatskoj jer trenutno su dostupni jedino manje kvalitetni proizvodi po nerealno niskim cijenama, a to znači da troškove snose ljudi koji rade u takvim tvornicama i okoliš koji se uništava, a na kraju i kupac bude zakinut na kvaliteti i trajnosti proizvoda', ističe Popić.

Velik iskorak napravili su, kažu, na tržištu Austrije, te nastavljaju suradnju s postojećim kupcima s kojima surađujemo već nekoliko desetljeća. 'Trećinu čini Velika Britanija, trećinu Hrvatska, a ostatak ostala tržišta, među kojima prednjače Švedska, Švicarska i Njemačka. Cilj nam je, među ostalim, širenje i jačanje suradnje u SAD.

Prije pandemije smo ulagali u razvoj suradnju s Kanadom i SAD-om, gdje imamo svog lokalnog agenta, a sad ponovno kreću isporuke', otkriva Popić, dodajući kako ih nakon pandemije i svega što su prošli malo kakva nova kriza može iznenaditi. No čak i tada, u pandemiji, TTT je sačuvao radna mjesta i proizvodnju.

Ulazak Hrvatske u eurozonu olakšao im je poslovanje jer su minimalizirali tečajni rizik, s obzirom na to da je većina njihovih obveza bila u eurima, osim plaća radnika i pamuka.

'Specifična smo firma jer smo na multivalutnom tržištu. Većina izvoza odlazi na Veliku Britaniju gdje radimo s funtom, pamuk kupujemo na svjetskom tržištu za američke dolare, doradu u Italiji i dijelove za strojeve smo plaćali u eurima, dok smo plaće isplaćivali u kunama. Iz te jednadžbe smo ulaskom u eurozonu maknuli kunu, koja nam je činila 30 posto poslovanja. Usklađeniji su prihodi i obveze, stoga smo pozdravili uvođenje eura', kaže Kolarek.

Iskorak u maloprodaju kao najveća ambicija

'Za sljedećih 100 godina plan je isto – biti vrhunski u svemu što radimo. Tvornica je prošla kroz mnoge krize i sve ih je preživjela, a sad želimo napraviti iskorak koji će nam osigurati i sljedećih 100 godina poslovanja. Najveća ambicija je osvajanje tržišta maloprodaje. U Hrvatskoj smo već prisutni kroz Merla brend, a uskoro planiramo Merla posteljine i stolnjake ponuditi i na europskom tržištu jer želimo svima omogućiti najkvalitetniju posteljinu u njihovom domu, a danas za to više nema nikakvih prepreka.

Na tržištu Hrvatske i drugdje kvaliteta je drastično pala i teško je naći lijepe i dugotrajne tekstilne proizvode. Mnoge tvornice koje još proizvode u EU svoju proizvode nude kroz klasične prodajne kanale trgovačkih lanaca i robnih kuća. Mi svoje posteljine prodajemo kupcima direktno iz tvornice i time štedimo na svemu osim na kvaliteti, a kupac dobije vrijednost koju je očekivao, umjesto da plaća razne troškove i marže iz druge i treće ruke, zaključuje Popić.