'Procjenjujemo da prijeti deficit od 16 do 17 milijardi kuna, bez sanacije zdravstva. Povijesni maksimum! Nikada nije bio toliki deficit. Ovakav nesrazmjer u proračunu prijeti temeljima financijske stabilnosti zemlje. Pozivamo Vladu da se očituje i počne provoditi mjere koje će sanirati to stanje jer pred nama su još tri proračunska mjeseca', naglasila je bivša ministrica financija Martina Dalić koja tvrdi kako u ovom trenutku proračunu na prihodovnoj strani nedostaje najmanje 6 milijardi kuna.

'Koje nikakve veze nemaju sa aktivnostima prethodne vlade, kao što sadašnja vlast često voli isticati', dodala je.

HDZ je zanimalo zašto ministarstvo financija još uvijek nije pokrenulo aktivnosti za izradu proračuna za iduću godinu.

'Zakonom su propisani rokovi za donošenje proračuna i smjernice je Vlada trebala usvojiti do kraja lipnja. U praksi to nije uvijek bilo tako, ali je Vlada smjernice donosila do kraja srpnja. Čuli smo od ministra da je stanje financija redovito i da nema razloga za zabrinutost, ali mi mislimo da je upravo suprotno i da zbog toga još nije pokrenut proces izrade proračuna', procjenila je Dalić.

Ministar financija Slavko Linić koji je u Sabor došao braniti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju niti jednom se rječju nije osvrnuo na HDZ-ove tvrdnje oko proračuna niti zašto Vlada još nije donijela smjernice za izradu proračuna.

'Ekonomska kriza je očito razlog da mnogi građani nisu bili u stanju plaćati svoje obveze. Oko 272 tisuće građana ima blokirane račune, neki imaju i više računa pa je blokirano 680 tisuća računa, a nepodmirene obveze su preko 21 milijarde. Povećavaju se i postotci kredita koje građani ne mogu otplaćivati, oko 15 posto odobrenih kredita. Zato je Vlada odlučila promjeniti zakon o potrošačkim kreditima' objasnio je Linić, piše Jutarnji list. Izmjenama Zakona onemogućuje se da banke klijentima neprestano uvode i povećavaju naknade.

'Zato određujemo da se nakon zaključenog ugovora ne smiju dopunjavati naknade građanima. Isto tako neke naknade nemaju veze sa ugovorom, pa će ministar proposivati koje naknade smiju biti vezane na kredit. Tako ograničujemo banke da ubacuju naknade u ugovor nakon što je on zaključen', kaže Linić. Ubuduće banka promjenu za korisnika kredita ili minusa neće moći provesti ako građane prije toga ne izvjeste pisanim putem. Zakonom, naglasio je Linić, također će zaštiti građane od promjenjive kamatne stope.

'Kod promjenive kamatne stope trebat će naznačiti o kojim valutama i trižištima je riječ, te što je kamatna stopa, a što je marža i ona se neće smjeti mjenjati nakon ugovorenog kredita.

'Dosada su banke dizale marže ako bi se promjenila kamatna stopa', objasnio je ministar financija. Novim zakonskim odredbama se definira maksimalna kamatna stopa na stambene kredite po valuti. Maksimalna kamatna stopa računat će se tako da se prosječna kamatna stopa u protekloj godini uveća za trećinu.

Budući da su veliki problem i minusi građana Zakonom će se propisati da banka ne može jednostrano ukinuti minus, ali ipak ostaje mogućnost zaduženja iznad jedne plaće. Minus se može ukinuti, kaže Linić, samo ako klijent pristane na to i tada mu se mora omogućiti otplata duga na godinu dana. Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju također će se propisati da efektivna kamatna stopa ne smije biti veća od 11 posto, piše Jutarnji list.