Anton Kovačev više od 20 godina bio je na čelu HBOR-a, a danas je voditelj Europske investicijske banke. Činjenicu da je toliko dugo ostao na čelu jedne institucije, koja je u Hrvatskoj podložna raznim promjenama i pritiscima politike, objašnjava time da je, prije svega, nastojao biti profesionalno korektan
'Imao sam sreću što sam imao izvrsne suradnike. To su stvari bez kojih se ne može napraviti nijedan dobar posao. Treba se držati struke i treba imati sreću ili dobro izabrati suradnike koji će dobro obaviti zadatak, koji će biti dobar tim – i onda se napravi dobar posao', kaže Anton Kovačev, koji je u HBOR-u odradio pet mandata – praktički od samoga početka.
Kad se otvorio natječaj za voditelja ureda Europske investicijske banke u Zagrebu, za tu poziciju javilo se oko 60 ljudi – što iz EIB-a, u okviru kuće, što iz Hrvatske, ali i susjednih zemalja.
Na kraju je odabir pao na Kovačeva, koji objašnjava kako je EIB ustvari banka Europske Unije – 90% njihovih ulaganja i financiranja je u članicama Europske Unije, koje su ujedno i vlasnici EIB-a.
vezane vijesti
Ostalih 10% njihovih plasmana odlazi na druge države Europe, koje nisu članice EU, ali i svugdje po svijetu.
Kaže kako je u 20 godina izuzetno uspješne suradnje EIB-a s Hrvatskom, u hrvatsko gospodarstvo i infrastrukturu uloženo preko sedam milijardi eura sredstava – u različite programe i sve sektore gospodarstva. Uložiti se, ističe Kovačev, uvijek može više.
'Kad bi bilo više stranih investicija, onda bi sigurno EIB odobrio i više sredstava', kaže i dodaje kako je suradnja Europske investicijske banke s hrvatskom Vladom izvrsna.
Neke od velikih investicija EIB-a su ulaganje u Zračnu luku Zagreb, Zračnu luku Dubrovnik...
'Sa strane Vlade imamo izvrsnu suradnju, i mogućnosti koje EIB pruža zaista se iskorištavaju na najbolji mogući način. Potiče se i malo i veliko gospodarstvo te zeleni projekti. Vodimo računa o ulaganju u mala i srednja poduzeća, u početnike poduzetnike – dajemo svoj doprinos u korištenju fondova Europske Unije', priča Kovačev i dodaje kako se unatoč hrvatskom mentalitetu koji nije sklon govoriti pozitivno, u Hrvatskoj puno toga radi dobro.
'Radimo, razvijamo se, i napredujemo u svakom smislu', ističe.
Kaže kako je u prošloj, kriznoj, godini, u Hrvatskoj odobreno 530 milijuna eura – gotovo jednako kao prethodne, 2019. godine.
'Što se tiče EIB-a, mi pandemiju, na neki način, nismo osjetili. E sad, moram kazati da je struktura tih kredita drukčija nego što je bila prethodnih godina. EIB financira samo dugoročna ulaganja, ali s obzirom na to da je bila pandemija, mi smo stvorili program takozvanih 'covid kredita', koji su se mogli koristiti i za investicije, ali i za obrtna sredstva i nedostatak sredstava u likvidnosti, i slično. Prilagodili smo se potrebama hrvatskih poduzetnika', ističe Kovačev i dodaje kako je prošla godina bila rekordna što se tiče Europskog investicijskog fonda.
Značajno ulaganje za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj se dogodilo u prošloj godini, kaže. Smatra kako Hrvatska ima šanse za uspjeh u svim industrijama i nišama, kad se radi o poduzetništvu.
Kovačev kaže kako Hrvatska dobro stoji s digitalizacijom te da se nalazimo blizu prosjeka EU.
Dobri smo u nekim, a u nekim sektorima – graditeljstvu, uslugama i infrastrukturi smo iznad europskog prosjeka, kaže i dodaje kako u uslugama, što se tiče digitalizacije, Hrvatska stoji bolje od SAD-a.
'Imamo dobre pretpostavke za uhvatiti korak s digitalizacijom, što je jako bitno', ističe i kao primjer govori o Mati Rimcu.
'Dobro je isticati te dobre primjere, da oni budu podloga i poticaj drugim mladim ljudima da se okrenu poduzetništvu – neka traže izazove. Moramo što više sredstava iskoristiti za unaprjeđenje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta, da mladi ljudi ne traže neki svoj bolji život negdje drugdje, nego u Hrvatskoj. Uslijed pandemije, oko 53% hrvatskih poduzetnika koji su planirali investirati u prošloj godini, su odustali'
'To je nešto iznad EU prosjeka, EU prosjek je 46 posto', kaže Kovačev i dodaje kako je većina onih koji su investirali to učinila iz vlastitih sredstava.
Kaže kako EIB ulaže i u obnovljive izvore energije, u energetsku učinkovitost, a uskoro bi trebali potpisati i ugovor s HEP-om o izgradnji solarnih parkova.
'Preko naših partnera već smo financirali i druge vidove obnovljivih izvora energije, kroz energane na otpad, vjetroelektrane i slično. Sporazum o razumijevanju, koji je potpisan s Ministarstvom gospodarstva, vezan je za tu zelenu strategiju.'
'On je podloga da mi omogućimo i ministarstvu i HEP-u, ali i drugim hrvatskim poduzećima, da razmišljaju zeleno, da traže i ulažu u obnovljive izvore energije, da potičemo energetsku učinkovitost i radimo na tome kako bi što manje zagađivali okoliš, a s druge strane bili što učinkovitiji, kaže i dodaje kako će uskoro organizirati seminar za sve koji su zainteresirani za zeleno ulaganje.'
Smatra kako do sada nije bilo dovoljne brige o inovatorima, i da je problem što naše inovatore tek počnemo cijeniti kada postanu svjetski poznati, ali da je Hrvatska "zemlja šanse".
'Mi moramo izgrađivati takav sustav da oni koji su najbolji da idu naprijed, stalno govorim ostavimo se problema i onih koje moramo vući za ruku – dajmo onima koji su poduzetni, koji su nadareni, koji vuku naprijed – pa će oni povući one koji su slabiji.'
Što se tiče korištenja europskih fondova, EIB pokriva sve projekte koje financira država.
'EIB daje samo zajmove, ali s druge strane dajemo u pravilu besplatnu savjetodavnu pomoć, tehničku pomoć – od pripreme projekata do provođenja, pa i poslije u korištenju. EIB ima 7 savjetodavnih i tehničkih službi, koje pomažu bilo državnim bilo privatnim poduzetnicima', ističe Kovačev i dodaje kako je jedan od vrlo uspješnih projekata u Hrvatskoj, koji je EIB savjetodavno pratio, je izgradnja novog KBC-a u Rijeci.
'Izuzetno značajan projekt, ali i model na koji način treba pristupati modernizaciji i reorganizaciji zdravstva u Hrvatskoj. EIB je također financirao i dva cjepiva protiv covida.'
Smatra kako Hrvatska nema dovoljno stranih investicija, ali da je otvorena prema stranim ulaganjima.
'Moramo napraviti nužne dubinske reforme, preustroj javne uprave, promjene i poboljšanja u pravosuđu i poreznoj politici. Ministarstvo financija je krenulo u dobrom smjeru u tim reformama, ali, po meni, ako želimo privući strane investitore i zaposliti naše buduće generacije u Hrvatskoj, moramo vidjeti što radi konkurencija', zaključuje Kovačev.
