Dok među njima vlada vidljiva zabrinutost te se obraćaju medijima za pomoć, u vodstvu Brodosplita za probleme krive pandemiju koronavirusa, Živi zid i neke medije. Usprkos tomu, tvrde da ovo brodogradilište 'dobro stoji' i da će blokirane tvrtke prodisati nakon što se proknjiži i prebije PDV, uzmu najavljeni covid-krediti i potpišu ugovori o gradnji novih brodova, a koji su navodno iza ugla.

Vijest o masovnoj blokadi škverskih tvrtki prva je donijela Slobodna Dalmacija, otkrivši da je stečaj pokrenut za Brodosplit Montažu (236 zaposlenih), Brodosplit Boju (123), Brodosplit Trgovinu (46) i Brodosplit Transportna sredstva (63 zaposlena). U međuvremenu se, kako je tportalu potvrđeno, isto dogodilo s Brodosplit Informatikom, koja ima dvadesetak zaposlenih. Ukupna nepodmirena dugovanja ovih tvrtki iznose petnaestak milijuna kuna.

Na rubu pokretanja stečaja još su Brodosplit Čelik (341 zaposleni), zatim Privremena energetika (32 radnika), Interijeri i završni radovi (34 radnika), Tvornica dizelskih motora (četiri radnika), Skela (46 radnika) i Strojna obrada (44 radnika), koji su blokirani debelo preko stotinu dana, a lista se nastavlja tvrtkama specijaliziranima za gotovo sve poslovne procese - od ljevaonice i izrade namještaja do onih za ljudske resurse ili računovodstvo. Ukupno, po izračunu Slobodne Dalmacije, od 47 aktivnih škverskih tvrtki njih devet nema nijednog zaposlenog, tek 15 ih je u stanju podmirivati račune, a preostale su u blokadi.

Za tvrtke za koje je Fina silom zakona podnijela zahtjev za otvaranje stečaja Trgovački sud u Splitu već je automatskim odabirom odredio stečajne suce te je počeo teći rok od 30 do 60 dana za donošenje odluke.

U samom Brodosplitu za tportal kažu da nijednu tvrtku ne namjeravaju pustiti da ode u stečaj, a tvrde i da svi radnici privremeno blokiranih tvrtki uredno dobivaju svoje plaće preko Fine zahvaljujući Zakonu o osiguranju radničkih tražbina. Žale se i na političko i medijsko 'neprijateljsko okruženje', ali tvrde da ova kompanija i dalje dobro stoji iako nije pošteđena utjecaja pandemije koronavirusa. Pad prometa, kažu, na početku pandemije iznosio je čak 70 posto.

'Da smo rezali troškove radne snage proporcionalno padu prometa, ne bismo imali nikakvih problema, ali smo se ohrabreni i Vladinim potporama odlučili sačuvati praktički sva radna mjesta koja smo imali i prije pandemije, pa i po cijenu poteškoća. Što se tiče blokiranih društava, periodično se ponavlja da pojedina Brodosplitova društva imaju pravo na povrat PDV-a, odnosno višak, a druga imaju dug koji Porezna uprava evidentira sve dok se ne proknjiži poravnavanje. Povratom PDV-a koji potražuju pojedina društva pokriju se porezna dugovanja koja ta društva imaju u tom trenutku', tvrde u Brodosplitu.

Drugi alat koji namjeravaju koristiti jest covid-kredit, na koji imaju pravo.

'Kao trgovačko društvo koje posluje na slobodnom tržištu, plaće i ostale troškove možemo podmirivati samo iz ostvarene realizacije, a prošlih nekoliko mjeseci poremetio se novčani tijek Brodosplita. Bili su smanjeni promet i potražnja, što se sada oporavlja, isto tako poremećeni su pravci nabave i prodaje, a u Brodosplit grupi i dalje je zaposleno više od 2000 radnika. Naš je prioritet svaki mjesec osigurati im plaću. Upravo zbog aktivnosti oko ishođenja covid-kredita, na koji imamo pravo jer smo pretrpjeli ogroman pad prometa, a zadržali sve zaposlenike, Brodosplit je u posljednje vrijeme na žestokom udaru nekih bivših poslovnih partnera koji bi nam htjeli ne samo naškoditi, nego i uništiti nas. I to tako da nas financijski bace na koljena, pa računaju da bi tako uspjeli ostvariti ono što nisu na arbitraži', objašnjavaju iz Debeljakove tvrtke.

Pod time vjerojatno misle na više tvrtki koje su za tjednik Nacional nedavno progovorile o navodnim neplaćanjima i prevarama dok je sam Debeljak ustvrdio da je zapravo na meti reketara.

'Sjećate se kako su članovi Živog zida organizirali prosvjede ispred HBOR-a svaki put kad bi se odlučivalo o isplati nove rate za novogradnju 485, poznatiju kao Ultramarine. Održali su na desetke press konferencija, na kojima su tvrdili da HBOR daje novac Brodosplitu, da se taj novac transferira na Maršalske otoke i da se brod uopće ne gradi. Uslijed tih pritisaka uslijedila su kašnjenja s uplatama rata ugovorenog kredita, što nam je poremetilo novčani tijek i napravilo veliku financijsku štetu. Taj smo brod završili i, kao što vam je poznato, 1. travnja isporučili, vraćena su državna jamstva i kredit HBOR-u u iznosu od 87,9 milijuna eura, plus kamate i naknade. Radili su to u nečijem interesu, trgovanjem političkim utjecajem htjeli su nas financijski baciti na koljena, na sreću nisu nas uspjeli zaustaviti, ali su nam usporili financiranje projekta i ozbiljno narušili financijski tijek, čime su Brodosplitu napravili veliku štetu. U tako neprijateljskom ozračju morali smo voditi projekt kako bismo završili brod unutar ugovorenog roka, izbjegli ogromne penale i reputacijsku štetu', žale se iz Brodosplita u pisanim odgovorima za tportal.

Na meti im je i 'jedan medij' - evidentno Slobodna Dalmacija, s kojom ne komuniciraju, op.a. - koji se 'pojavljuje umjesto Živog zida svaki put kada Brodosplit pregovara o financijskim aranžmanima'. Vlasnik desetaka blokiranih tvrtki poručuje da su novine zapravo usmjerene tome da ga se destabilizira i 'onemogući ugovaranje novih projekata'.