Dva najveća gospodarstva u Južnoj Americi, Argentina i Brazil, započinju pregovore o stvaranju zajedničke valute. I dok su analitičari skeptični oko takve mogućnosti, za to vrijeme brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i argentinski predsjednik Alberto Fernández u medijima ističu da zajedničkom valutom 'žele poticati veću integraciju između dvije zemlje', ali i 'smanjiti ovisnost o američkom dolaru'
Predsjednici su, tvrde, 'odlučili krenuti naprijed raspravama o zajedničkoj južnoameričkoj valuti koja bi se mogla koristiti za financijske i komercijalne tokove, smanjujući operativne troškove i vanjsku ranjivost'.
Najava je stigla nakon što je Lula posjetio Argentinu na svom prvom putovanju u inozemstvo otkako je početkom mjeseca preuzeo predsjedničku dužnost. Na konferenciji za medije u Buenos Airesu rekao je da bi uspostava zajedničke valute za trgovinu smanjila ovisnost o američkom dolaru, čiji je nagli uspon prošle godine bio bolan za zemlje diljem svijeta. 'Da je ovisilo o meni, imali bismo vanjsku trgovinu uvijek u istoj valuti drugih zemalja, tako da ne bismo morali ovisiti o dolaru', rekao je Lula.
vezane vijesti
Brazilski ministar financija Fernando Haddad ustvrdio je pak u razgovoru za Reuters da nedostatak američkih dolara u Argentini 'opterećuje trgovinu između dviju zemalja' i da čelnici vlada istražuju moguća rješenja, no da to ne znači da je brazilski real na odlasku. 'Pokušavamo pronaći rješenje, nešto zajedničko što bi moglo potaknuti rast trgovine', rekao je Haddad.
I Argentina i Brazil dio su trgovinskog bloka Mercosur, koji također uključuje Paragvaj i Urugvaj. Razgovori o stvaranju zajedničke valute povremeno su se pojavljivali od njegova osnutka 1991.
Win Thin, globalni voditelj tržišne strategije u Brown Brothers Harrimanu, rekao je da se razgovori o zajedničkoj valuti ponavljaju jer je ljevičar Lula više politički povezan s Fernandezom nego njegov prethodnik Jair Bolsonaro.
Tržišta u razvoju također su teško pogođena jakim američkim dolarom, stoga nevoljko gledaju na njegovu dominaciju u globalnom financijskom sustavu. Dolar je ojačao gotovo osam posto u odnosu na košaricu glavnih valuta 2022., zbog čega je poskupio uvoz hrane i energije, a porasli su i troškovi servisiranja duga denominiranog u dolarima. Ipak, ulagači sumnjaju da će napori za stvaranje zajedničke valute u regiji dobiti na snazi, piše CNN.
Brazil – koji se suočava s naglim porastom kamatnih stopa – suočava se istovremeno s naglim usporavanjem gospodarskog rasta ove godine. Svjetska banka procjenjuje da će gospodarstvo Brazila rasti za samo 0,8 posto u 2023., što je pad od tri posto u odnosu na 2022. Međutim ekonomski položaj Brazila bio je mnogo čvršći od argentinskog u posljednja dva desetljeća, rekao je Thin te ustvrdio da je vjerodostojnost središnjih banaka i institucija u Brazilu puno jača.
Argentina, koja je 2020. deveti put zatajila svoj državni dug, i dalje je pogođena galopirajućom inflacijom. Potrošačke cijene u zemlji porasle su 95 posto u 12 mjeseci do prosinca. Napori da se situacija stavi pod kontrolu prisilili su zemlju da smanji zalihe deviznih rezervi i pauzira poslovna ulaganja.
Hasnain Malik, voditelj istraživanja kapitala u Tellimeru, rekao je da će razlike u ekonomskim okolnostima otežati mogućnost da se te dvije zemlje usuglase. 'Brazil i Argentina daleko su od konvergencije u ekonomskoj politici i mogućnosti za pokretanje monetarne unije', ustvrdio je.
