Dodatnim slobodnim danom u tjednu povećava se kvaliteta života te se to pozitivno odražava na našu produktivnost na poslu, pa za manje vremena odradimo jednaku količinu posla i to za jednaku plaću. Formula četverodnevnog radnog tjedna je jednostavna, u kontekstu današnjeg kapitalističkog društva možda rubno i utopijska. I baš u vremenu rastuće inflacije i nove ekonomske krize svjetskih razmjera na pomolu, jedno britansko istraživanje pokazuje da ovaj model radnog tjedna ublažava i inflacijske pritiske.

'Četverodnevni radni tjedan mogao bi iz financijske perspektive u sljedećih nekoliko godina odigrati ključnu ulogu na način da zaposlenicima pomogne u smanjenju mjesečnih troškova', rekao je za Guardian voditelj istraživanja britanskog think tanka Autonomy.

Najnovije istraživanje koje je proveo ovaj lijevo orijentiran trust mozgova pokazalo je naime da bi uvođenjem ovog modela radnog tjedna zaposlenici mogli uštedjeti na mjesečnim troškovima. Prema rezultatima istraživanja, zaposlenik u Londonu s dvogodišnjim djetetom mogao bi dodatnim slobodnim danom u tjednu godišnje uštedjeti 1440 funti za troškove jaslica ili tete čuvalice, a 340 funti za putovanje na posao, što je ukupno nešto više od 15 tisuća kuna.

Kako piše Fortune, u britanskoj javnosti sve se više razgovara o četverodnevnom radnom tjednu. Trenutačno u toj zemlji traje veliki šestomjesečni pilot-projekt s ovim modelom radnog tjedna, u koji su uključene 73 tvrtke. Tri mjeseca od skraćenja radnog tjedna za jedan dan dojmovi su i više nego pozitivni, pri čemu je 88 posto šefova tih kompanija zadovoljno dosadašnjom tranzicijom na ovaj radni model te bi gotovo jednak udio njih volio i nakon završetka eksperimenta ostati na njemu. Da im je produktivnost na istoj razini kao prije, smatra njih 46 posto, a 34 posto kaže da se ona nešto povećala te njih 15 posto da se značajno povećala. Potencijalno smanjenje životnih troškova uvođenjem ovog modela samo je razlog više da se ozbiljnije razmotri tranzicija na njega.

O tome može li se doista uštedjeti radeći samo četiri dana u tjednu i u Hrvatskoj, upitali smo zaposlenike tvrtke Webpower Adria jer je prije godinu dana uvela ovaj model radnog tjedna te za njega ovaj tjedan osvojila i prvo mjesto na regionalnom natjecanju najboljih praksi na području HR-a.

Nakon što su početkom pandemije svi zaposlenici bili prisiljeni raditi od kuće direktorica tvrtke Martina Šepić u kratkom vremena shvatila je da je njezin tim postao produktivniji, iz čega se rodila ideja o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna. Poslije izrade pomno isplanirane strategije prije godinu dana počeli su s ovakvim radom i, kako se čini, ne namjeravaju se vratiti na staro ni pod koju cijenu.

'Radimo od kuće otkako je krenula pandemija. Tako da četverodnevni radni tjedan, barem iz naše perspektive, ne bih povezala sa smanjenjem životnih troškova. Otkad smo počeli raditi od kuće, svatko od nas je primijetio da uštedi više novca jer ne trošimo na kave, na gablec, pa na povratku s posla odeš kupiti nešto i slično. Čim korakneš iz kuće, zapravo već potrošiš novac', smatra direktorica ove tvrtke specijalizirane za e-mail marketing i marketinšku automatizaciju.

I Alen Ćorković, zaposlenik Webpower Adrije, iako sretniji i zadovoljniji otkako radi samo četiri dana u tjednu, uštedu novca ipak ne bi pripisao ovom radnom modelu, nego radu od kuće. 'S obzirom na to da još nemam djecu, u tom slobodnom danu često radim nešto što zapravo iziskuje dodatnu potrošnju novca. Ali rekao bih da se definitivno može uštedjeti radom od kuće', kaže Ćorković te dodaje da za njega ne postoji negativna strana ovako koncipiranog radnog tjedna.

S njima se slaže njihova radna kolegica Sandra Despot te kaže da zbog rada od kuće manje troši na prijevoz, ručak i kave te i ona slobodni dan više koristi za aktivnosti koje podrazumijevaju trošenje novca.

Netko tko ne radi od kuće, a uz to ima malo dijete, uz četverodnevni radni tjedan na kraju mjeseca ipak bi mogao uštedjeti. Prosječna cijena tete čuvalice za puno radno vrijeme u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, iznosi 3000 – 4000 kuna. Dodatnim slobodnim danom u tjednu tako bi svaki zaposleni roditelj koji na ovaj način zbrinjava dijete dok je na poslu mogao mjesečno uštedjeti minimalno od 550 do 750 kuna.

Kada je riječ o prijevozu, većini zaposlenika u Hrvatskoj poslodavac na ovaj ili onaj način plaća putne troškove, ali isto tako ti troškovi često premašuju naknadu koju zaposlenici dobiju za putovanje, pa bi se zasigurno i tu mogla uštedjeti koja kuna više.