"Izraženo smanjenje međunarodnih pričuva tijekom ožujka, travnja i svibnja izravna je posljedica pandemije COVID-a 19 i popratnog, gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute, na što je Hrvatska narodna banka odgovorila intervencijama na deviznom tržištu radi očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru", kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Prema navodima HNB-a, smanjenje pričuva tijekom svibnja bilo je rezultat prodaja deviza bankama izvan aukcije i manje razine ugovorenih repo poslova.

Zadnji podaci središnje banke za 10. srpanj ukazuju na rast međunarodnih pričuva na 17,6 milijardi eura.

Ukupna aktiva središnje banke krajem svibnja iznosila je 142,4 milijarde kuna te je uz rast na mjesečnoj razini za gotovo devet milijardi kuna (+6,7 posto), u odnosu na kraj 2019. bila manja za dvije milijarde kuna ili 1,4 posto.

Promjene u aktivi HNB-a prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive čije se udio u ukupnoj aktivi krajem svibnja spustio na 85,8 posto, što je najniži udio ino aktive u ukupnoj od travnja 1999. godine. To je rezultat promjena na ostalim stavkama aktive odnosno povećanja potraživanja od središnje države budući da je HNB u razdoblju od sredine ožujka do kraja lipnja operacijama fine prilagodbe otkupio vrijednosne papire RH nominalno iznosa 17,9 milijardi kuna.

Povećana su i potraživanja od kreditnih institucija po osnovi kredita uz financijsko osiguranje (strukturne i redovite operacije HNB-a).

Inozemna aktiva HNB-a na kraju svibnja iznosila je 122,3 milijarde kuna te je u odnosu na travanj bila niža za 1,3 milijarde kuna ili 1,1 posto, a u odnosu na kraj 2019. za 20,4 milijarde kuna ili 14,3 posto.