'Prognoze dubine i duljine krize mijenjale su se ovisno o razvoju pandemije te procjeni duljine trajanja epidemioloških mjera koje su za posljedicu imale djelomično do potpuno zatvaranje većine djelatnosti. Naposljetku, svjesni visoke ovisnosti o turizmu veoma brzo postalo je jasno kako će Hrvatska biti jedna od najpogođenijih europskih država. Stoga i ne iznenađuje da je najsnažnija stopa realnog pada BDP-a upravo u Hrvatskoj među državama srednje i jugoistočne Europe', pišu RBA analitičari.

Slijedom navedenog, hrvatsko je dioničko tržište zabilježilo jedan od većih minusa među regionalnim indeksima. Također, imajući u vidu izrazitu sezonalnost hrvatskog turizma, veliki dio izgubljenih dolazaka odnosno prihoda neće se moći nadoknaditi u kasnijim mjesecima 2020. godine. 'Stoga očekujemo značajan negativni utjecaj na poslovanje turističkih, kao i kompanija svih povezanih sektora na godišnjoj razini. Na Zagrebačkoj burzi do kraja godine, slično kao i na inozemnim tržištima, očekujemo pozitivna kretanja, ali uz nešto slabiju izvedbu CROBEX-a u odnosu na svjetske i regionalne indekse', navodi se.

Treba istaknuti kako su prognoze izložene isključivo negativnim rizicima i uvelike ovisne o ostvarenju turističke sezone. Odgovor kreatora ekonomske politike u svim europskim državama bio je izdašan paket fiskalne pomoći među kojima se Hrvatska u relativnim iznosima našla pri vrhu ljestvice. Cilj je bio ublažiti udar na gospodarstvo i tržište rada, dok će se posljedice očitovati u snažnom produbljivanju manjka državnog proračuna i jednokratno snažnom rastu javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod.

Barem za sada navedeno nije utjecalo na promjenu dugoročnog rejtinga Hrvatske, ali vrlo skoro započet će pitanja o održivosti duga i mogućnostima kako se vratiti na stazu fiskalne konsolidacije. Bit će to povratak starih izazova novoj Vladi budući da su za početak srpnja najavljeni parlamentarni izbori na kojima zasigurno nećemo vidjeti jasnog pobjednika, već će se ponovno voditi pregovori za stvaranje koalicije. 'Nova Vlada trebala bi Hrvatsku uvesti u predvorje za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja budući da je ključni preduvjet za ostvarivanje bliske suradnje s ESB-om ispunjen. Naime, sveobuhvatnom procjenom kvalitete imovine banaka i stres testovima ESB je ocijenila da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka', dodaje se.

Uz navedeno, potpora investicijskom rejtingu došla je s očuvanjem stabilnosti tečaja kune, čime je središnja banka potvrdila dosljednost dosadašnje politike, a neizravnu podršku dobila je ugovaranjem ugovora o valutnoj razmjeni s Europskom središnjom bankom. Međutim, sam ulazak u ERM2 ne jamči skoro i brzo uvođenje eura. Osim pravnih i normativnih ekonomskih kriterija, među kojima je najizazovniji fiskalni, treba imati na umu da je i u posljednjem Izvješću o konvergenciji institucionalno okruženje u Hrvatskoj ocijenjeno među najlošijima u EU. Time se jasno poručuje da poslovno okruženje treba poboljšati kako bi se postiglo ne samo normativno usklađivanje i zadovoljavanje kriterija, već da bi se postigla realna konvergencija odnosno podizanje standarda prosječnog građanina Hrvatske koji je već dva desetljeća oko 60 posto prosjeka Europske unije.

'U ovu krizu ušli smo 'jači' u usporedbi s velikom recesijom 2008., jer je zaduženost u dugom razdoblju pada gospodarstva zamjetno smanjenja. Međutim, bitna realokacija resursa nije se dogodila, već smo povećali ovisnost o turizmu. Razvoj pojedinog društva temeljiti isključivo na jednoj djelatnosti nije preporučljivo jer cijena na kraju može biti previsoka. Uz to, privid ekonomskog rasta temeljenog gotovo isključivo na renti guši ostale djelatnosti i gospodarstvo obzirom da vodi ka stagnaciji znanja i vještina stanovništva, a upravo ono ključ je uspjeha i napretka svakog društva', zaključuje Živković Matijević