Prema jučer objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem travnja na mirovinsko je bilo prijavljeno milijun i 520 tisuća osoba, što je gotovo 22.000 manje nego krajem veljače. Ako se pak promatra na godišnjoj razini, broj zaposlenih je u odnosu na lanjski travanj smanjen za gotovo 25.000.

Nepovoljna kretanja nastavljena su i u svibnju, premda se ministar rada Josip Aladrović pohvalio da je u prošlom mjesecu preokrenut trend i broj zaposlenih povećan za 11.800. Međutim jaz u odnosu na prošlu godinu po svemu sudeći dodatno se povećao s obzirom na to da je lani u svibnju broj prijava na mirovinsko porastao za 33.000. Stoga se može procijeniti da je koronakriza već odnijela oko 50 tisuća radnih mjesta.

Nakon izlaska iz karantene krenuo je oporavak tržišta rada, ali potražnja je znatno slabija nego prije epidemije, kao i u odnosu na potražnju u istom razdoblju ranijih godina.

Na to upućuje i OVI indeks Ekonomskog instituta Zagreb, a koji pokazuje da je u svibnju ove godine u odnosu na lanjski svibanj broj oglasa za posao smanjen za čak 57,4 posto.

Poremećaj je najvidljiviji u sektoru turizma i ugostiteljstva, u kojem se tijekom svibnja i lipnja otvara najveći broj novih radnih mjesta. Ove godine iščeznuo je interes za prodavačima, konobarima i kuharima, nekad najtraženijim zanimanjima. S druge strane, zbog potresa u Zagrebu i pandemije znatno je povećana potražnja za građevinarima i medicinskim osobljem.

Na usporeni oporavak tržišta rada i velik gubitak radnih mjesta ukazuju i podaci o broju nezaposlenih. U razdoblju izolacije broj nezaposlenih skočio je za 25.000 (sa 135 na gotovo 160 tisuća), dostigavši vrhunac početkom svibnja. Nakon otvaranja gospodarstva broj evidentiranih na burzi rada počeo se smanjivati, ali vrlo sporim tempom.

Trenutno je na HZZ-u prijavljeno 155.309 nezaposlenih dok je lani početkom lipnja ta brojka iznosila 116.466.

Pritom treba naglasiti da su pritisak na burzu rada znatno ublažile državne mjere potpore za očuvanje radnih mjesta. Međutim pitanje je koliko će država ubuduće moći financijskim poticajima čuvati radna mjesta. U svim prognozama analitičari računaju na daljnji porast nezaposlenosti u trećem i četvrtom tromjesečju.

Zbog velike neizvjesnosti procjene se osjetno razlikuju. Najcrnja je ona ekonomista Vuka Vukovića, a koji previđa da bi bez posla moglo ostati do 240 tisuća građana. Prema njegovom optimističnom scenariju, u 2021. očekuje nas 316.000 nezaposlenih, a u pesimističnoj varijanti na burzi bi se našlo čak 430.000 osoba.

Ostali analitičari uglavnom iznose umjerenije prognoze, po kojima bi se broj nezaposlenih do kraja godine mogao kretati na razinama od 170 do 230.000, što znači da bi u ovoj godini bez posla moglo ostati između 50 i 100 tisuća hrvatskih građana.