Ekonomski stručnjak Udruge Vuk Vuković analizirao je podatke HZZ i DSZ o zaposlenosti unatrag nekoliko godina i sadašnje trendove u krizi, te napravio predviđanje kretanja nezaposlenosti do kraja godine i u sljedećim godinama
Čak 47 posto poduzetnika bit će prisiljeno smanjiti opseg poslovanja ukoliko žele opstati. To znači otvaranje poslovanja uz ili manje radnika, pogotovo manje sezonskih radnika kod turističkih djelatnika ili ugostitelja, ili uz manje plaće za radnike, pokazuje anketa koju je provela udruga Glas Poduzetnika.
'Nažalost čak 29 posto malih, mikro i srednjih poduzetnika i obrtnika nema dovoljno sredstava za ponovo pokretanje poslovanja i biti će prisiljeni ili na zatvaranje ili na otpuštanja. Umjesto da se Vlada koncentrira na gospodarstvo i dopusti nam da radimo, ona donosi čudne odluke o zabrani rada nedjeljom i sprema se za izbore dok još ima dobar rejting, prije vrhunca krize i vala nezaposlenosti koji će nas pogoditi', poručuje Hrvoje Bujas, predsjednik Glasa poduzetnika.
Vuk Vuković na predviđa snažan rast nezaposlenosti do kraja godine pa čak i u 2021. 'Vrijeme predsezone je vrijeme jače ekonomske aktivnosti i povećanog zapošljavanja. U 2020. već vidimo da će takav trend drugog kvartala biti zaustavljen odnosno da će doći do potpuno obrnutog trenda - umjesto očekivanog jakog pada nezaposlenosti u drugom kvartalu imati ćemo snažni rast nezaposlenosti', ističe Vuković.
U trećem mjesecu 2020. nezaposlenost je prekinula trend pada iz prijašnjih godina i rasla za 4 posto, iako se u prva dva mjeseca kretala identično kao i prijašnjih godina. U četvrtom mjesecu situacija je još gora; umjesto očekivanih 10 posto pada nezaposlenosti koliko je travanj u pravilu donosio, ove godine imamo rast nezaposlenosti u travnju od preko 10 posto!
'Kako su u trećem mjesecu mjere restriktivnog kretanja trajale tek pola mjeseca i već generirale učinak snažnog prekida trenda, u četvrtom mjesecu koji je čitav proveden u mjerama restriktivnog kretanja trend je potpuno izokrenut. Daljnji rast nezaposlenosti se može očekivati i u petom mjesecu koji će također do polovice mjeseca imati na snazi mjere ograničenog kretanja, a do kraja mjeseca možemo unatoč podizanju restrikcija i očekivati i promjenu ponašanja potrošača', smatra Vuković.
U konačnici, posljedice koronavirusa u potpunosti će anulirati učinak tri tradicionalno najuspješnija mjeseca u godini kada se smanjuje nezaposlenost. Štoviše, nezaposlenost će rasti otprilike za onoliko koliko inače pada u drugom kvartalu.
Vuković procjenjuje da će se trend rasta nezaposlenost nastaviti i u trećem tromjesečju. 'Od početka lipnja prestaju Vladine mjere pomoći gospodarstvu i može se očekivati da će tek u lipnju mjesecu krivulja nezaposlenosti eskalirati, a neradna nedjelja će svakako dodatno pridonijeti tom rastu nezaposlenosti', smatra Vuković.
Procjena Glasa Poduzenika je da će u trgovini od 10 do 15 tisuća ljudi do kraja godine ostati bez posla ukoliko se ne promijeni odluka o neradnoj nedjelji.
Pad potražnje koji će se nastaviti i dalje zbog visoke neizvjesnosti kao i izvjesno loša turistička sezona velikom broju malih poduzetnika i obrtnika nažalost znači dodatne poteškoće u poslovanju u idućim mjesecima.
Uzevši u obzir ove podatke ali i činjenicu prestanka drugog paketa Vladinih mjera, Glas Poduzetnika razvio je tri scenarija za rast nezaposlenosti do kraja godine.
Prema optimističnom scenariju očekuju da bi do kraja 2020. još 160.000 ljudi moglo ostati bez posla. Taj bi se trend usporio u 2021. no niti tada se ne može očekivati naglo smanjenje nezaposlenosti već lagani rast od dodatnih 15.000 ljudi, što bi značilo da će nezaposlenost dostići svoj vrhunac s oko 315.000 ljudi u 2021.
Ovaj scenarij pretpostavlja brzi oporavak 2021. i slabiji rast nezaposlenosti ove godine, te konkretne i efikasne reformske akcije Vlade RH za oporavak gospodarstva, kojih za sada nema na vidiku.
Pesimistični scenarij pretpostavlja nastavak negativnog trenda rasta nezaposlenosti tokom čitave godine i predviđa da bi čak 240.000 ljudi do kraja 2020. godine moglo ostati bez posla. Efekt će se nastaviti i u 2021. kada se može očekivati dodatnih 51.000 ljudi koji bi mogli ostati bez posla.
To bi ukupan broj nezaposlenih podiglo do čak 430.000 ljudi u 2021., odnosno čak 38 posto prije nego krene padati nakon duljeg očekivanog oporavka. Crni scenarij je izvjestan u slučaju izostanka potrebnih reformi, kao i zbog bavljenja Vlade izborima i formiranja nove Vlade idući četiri do pet mjeseci čime će se izgubiti ritam za oporavak.
Realni scenarij bi se kretao između optimističkog i pesimističkog: ukupno 340 tisuća nezaposlenih do kraja 2020., i ukupno 370 tisuća nezaposlenih u 2021. prije početka oporavka.
'Sva tri scenarija ovisit će o dubini poduzetih domaćih strukturnih i institucionalnih reformi na tragu jačanja poduzetničke klime i vladavine prava, posvećenosti vlade ekonomskom oporavku, oporavku naših najznačajnijih ekonomskih partnera i zdravstvenim mjerama nadzora epidemije', zaključuje svoju analizu Vuković.