Europska komisija objavila je tzv. zimski paket s analizom gospodarstva u svim zemljama članicama te dubinskim analizama makroekonomskih pokazatelja za zemlje koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže, među kojima je i Hrvatska.

U izvješću komisije ističe se da se oporavak hrvatskog gospodarstva ubrzao u 2016., a očekivana stopa rasta BDP-a povećana je na 2,8 posto. Na oporavak su najviše utjecali rast zaposlenosti, niske cijene energije i porezno rasterećenje, koje je potaknulo rast osobne potrošnje.

Komisija predviđa nastavak pozitivnih trendova i u ovoj godini što će povoljno utjecati na smanjenje unutarnjeg i vanjskog duga. Pritom se ističe se da je u 2016. smanjen udjel duga u BDP-u, ali se upozorava i na to da rizici održivosti duga nisu u potpunosti prevladani.

‘Nakon što se više nego udvostručio tijekom šest godina recesije, u 2016. očekuje se smanjenje javnog duga na 84,1 posto BDP-a te daljnji pad u kratkom roku. Međutim, javni dug je i dalje iznad pretkrizne razine, a značajan dio je izložen valutnom riziku’, navodi se u izvješću.

Ističe se da financijski sektor podupire oporavak, ali je i dalje izložen visokim kreditnim rizicima.

Unatoč pozitivnim kratkoročnim trendovima, komisija i dalje upozorava na skromne izglede rasta na duži rok. Zbog sporog rasta produktivnosti i slabe iskorištenosti ljudskog kapitala potencijalna stopa rasta iznosi samo jedan posto i niža je u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama.

Glavni razlog za to je sporo provođenje nužnih reformi. U izvješću se konstatira da je Hrvatska ostvarila tek ograničen napredak u provedbi preporuka za 2016., što se dovodi u kontekst dvaju općih izbora u manje od godinu dana.

Najveći napredak vidi se u uvođenju poreza na imovinu te u upravljanju javnim dugom. Ograničeni napredak vidljiv je u jačanju porezne discipline, reformi javne uprave, upravljanju državnom imovinom, smanjenju parafiskalnih nameta i administrativnih barijera te unapređenju pravosudnog sustava.

Komisija ocjenjuje da nije bilo nikakvog pomaka u reformi mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi te na području usklađivanja plaća u javnom sektoru.

Marić: Vlada prihvaća zamjerke EK; politička stabilnost i rast poticaji za reforme

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da Vlada prihvaća zamjerke Europske komisije o stagnaciji reformi od sredine 2015., istaknuvši da je to bila posljedica prijevremenih izbora, a da sada imamo političku stabilnost i gospodarski rast koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave.

'Prihvaćamo te zamjerke i razumljivo je da se to apostrofira, ali bili su objektivni razlozi zbog kojih su određene reforme bile odgođene. Ali, to nam ne treba nikako više biti prepreka, jer imamo političku stabilnost. Hrvatska trenutno ima gospodarski rast od preko 3 posto i to je gospodarski rast koji nam treba biti razlog za daljnje provođenje, čak i ubrzavanje tih mjera, a ne slučajno nekakva izlika da se nešto odgađa', komentirao je Marić izvješće Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije za novinare Europske investicijske banke (EIB), Marić je kazao kako to izvješće naglasak stavlja na javne financije te je stoga logično da su zamjerke u onim područjima koja su najveći proračunski potrošači, dakle zdravstvo, mirovinski sustav i područje javne uprave.

No, ističe ministar financija, u izvješću EK je Hrvatska prepoznata kao zemlja s određenim makroekonomskim neravnotežama u kojoj je 'ambiciozni program strukturnih reformi prošle godine bio započet, ali je imao odgodu zbog objektivne okolnosti prijevremenih izbora'. Marić smatra kako 'smo vrlo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno, proveli smo poreznu reformu, a trenutno radimo i na programu reformi za ovu godinu'.

Na tome temelji i očekivanje da bi Hrvatska na proljeće mogla izaći i iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te da bi moglo doći do poboljšanja kreditnog rejtinga.

'Konačni sud oko Procedure prekomjernog deficita ćemo znati na proljeće. U travnju imamo obvezu slanja naših podataka prema Eurostatu i Europskoj komisiji i očekujem tijekom svibnja odluku. Mislim da imamo snažne argumente, obzirom da smo isporučili zaista dobre rezultate na polju javnih financija, jer ne samo da smo ispunili preporuke EK, čiji je ciljani deficit bio 2,6 posto BDP-a u 2016., a mi smo po svemu sudeći čak i unutar 2 posto, te smo po prvi put uspjeli smanjiti i javni dug', ocijenio je Marić.

Dodao je i kako je siguran da će izlazak iz Procedure prekomjernog deficita onda prepoznati i domaće i strane financijske institucije, ali i kreditne rejting agencije.

'Rezultati koje smo polučili su već dijelom prepoznati, jer po prvi put nakon 10 godina, nakon 2007. godine smo imali neke pozitivne pomake u rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi. Ako nastavimo s ovim rezultatima, a duboko vjerujem da hoćemo, možemo očekivati i poboljšanje rejtinga. To bi onda trebalo značiti i snižavanje premije rizika za našu zemlju kod zaduživanja, odnosno pad cijene kapitala, kako za državni proračun, ali isto tako i posredno i neposredno za poduzetnike i građane', zaključio je.

Novotny: Prije svega treba restrukturirati socijalni i mirovinski sustav

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je najnovije izvješće EK o prekomjernim makroekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj kazavši da prije svega treba restrukturirati rashodovnu stranu proračuna, prije svega socijalni i mirovinski sektor koji dugoročno nisu održivi.

'Prije svega se mora restrukturirati rashodna strana državnog proračuna, što znači da se dva najvažnija sektora - socijalni i mirovinski - moraju jednostavno analizirati i vidjeti gdje su moguće uštede, jer na dugi rok su neodrživi. Niti socijalni sektor, niti mirovinski, niti zdravstveni ne mogu stalno kreirati manjkove. Ti se manjkovi akumuliraju i zbog toga se stvaraju te velike neravnoteže, i unutrašnje i vanjske', izjavio je Novotny nakon konferencije za novinare na kojoj su čelnici Europske investicijske banke predstavili svoj rad u Hrvatskoj u 2016..

Kako je istaknuo, drugi važan aspekt su kretanje investicija. 'Ako ne bude strukturnih reformi neće biti investicija. A vidimo da bez investicija na dugi rok se ne mogu održati te stope rasta koje bismo željeli, 3 ili 4 posto. Investicije su važne ali ovaj put ne u državnom sektoru nego u privatnom, a privatni sektor ne može doći do financiranja ukoliko imamo ove neravnoteže u javnom sektoru', istaknuo je, pojasnivši da ne može doći do povoljnog financiranja ako su još uvijek prisutni ti rizici u javnom sektoru.

Napomenuo je da su upravo zbog toga važne strukturne reforme. 'Nije dovoljno da javni dug pada blagim stopama, mora se brže smanjivati da bi se stvorila ta nova ravnoteža na višoj razini ekonomskog rasta. To znači da će plan privatizacije biti nužan. Država mora privatizirati svoje financijske udjele, država ne može biti investicijski fond i da upravlja poduzećima, ona mora prodati svoje udjele i smanjiti javni dug', naveo je.

Po posljednjim podacima, krajem 2015. godine udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 86,7 posto, dok je na kraju trećeg tromjesečja 2016. bio 84,9 posto, te će po svemu sudeći, u 2016. biti zabilježen prvi pad javnog duga nakon osam godina neprestanog rasta.

Novotny smatra i da je reforma javne uprave također jedna od tema, ali u ovom trenutku ne u prvom planu.

'Prije svega treba riješiti zdravstveni sustav, u kojem se zapravo ništa ne događa, a koji je stvarno ozbiljan bolesnik i treba ga temeljito restrukturirati. Stalno se javljaju manjkovi u zdravstvenom sektoru, država ih sanira i opet se pojave kao gruda snijega. I naravno mirovinski sustav, koji je trajni problem i Hrvatska ga mora dugoročno riješiti', upozorio je Novotny.