"Pelješki most će biti u prometu od lipnja iduće godine. To je trenutno najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, kojim se večeras nakon više od 300 godina napokon spaja hrvatski teritorij", rekao je Butković uoči užeg kabineta Vlade.

Za večeras je, naime, planirano postavljanje posljednjeg segmenta konstrukcije mosta čime će on biti u cijelosti spojen i povezati kopno kod Komarne u blizini Stona, s Brijestom na pelješkoj strani.

Butković je najavio da će na večerašnjem događaju uz ostale biti premijer Andrej Plenković, čelnici Hrvatskih cesta i on. Istaknuo je da se ne radi o svečanom otvaranju mosta jer se njime još uvijek neće prometovati, kao ni pristupnim cestama, odnosno radovi se nastavljaju.

Ne očekuje da će se večeras bilo što zakomplicirati, a kazao je i da na večerašnji događaj nije pozvan predsjednik Zoran Milanović, jer se ne radi o otvaranju mosta već obilasku radova, odnosno svečanom obilježavanju uoči postavljanja posljednjeg dijela konstrukcije mosta.

"Kada bude svečano otvaranje mosta bit će pozvan i predsjednik Milanović", istaknuo je Butković, dodavši da je Pelješkim mostom ostvario sve svoje političke ambicije, no i da je pred njim i državom sljedeći veliki projekt u prometnom resoru, a to je obnova željezničke infrastrukture.

"Sam most bi trebao biti gotov početkom sljedeće godine, a sa svom procedurom uporabnih dozvola, tehničkog pregleda i završetkom pristupnih cesta plan je otvoriti most s pristupnim cestama negdje u lipnju 2022. godine, prije turističke sezone", rekao je.

Zahvalio je svima koji su radili na tom projektu, koji je po njemu nadstranački i koji je dugo godina očekivan.

"Mi smo ta privilegirana generacija ljudi koja ostvaruje najveći projekt u Hrvatskoj. Zadovoljni smo sa svim fazama projekta. Bio je problem najprije oko financiranja, pa smo uz pomoć EU-ovih sredstava 2017. potpisali ugovor o bespovratnim sredstvima, 357 milijuna eura bespovratnih sredstava za taj cijeli projekt koji uključuje most i 30 kilometara pristupnih cesta", rekao je Butković.

Podsjetio je da je bilo problema i s Bosnom i Hercegovinom, odnosno da je neposredno nakon početka gradnje Pelješkog mosta bilo određenih političkih previranja i pritužbi od određenih političara iz BiH, koji su uz ostalo govorili da Hrvatska ugrožava pravo te države na neškodljiv prolaz prema otvorenom moru.

"Međutim, tada je premijer Plenković u razgovorima s Europskom komisijom i tadašnjim predsjednikom (Europske komisije Jean-Claudeom, op.ur.) Junckerom odigrao ključnu ulogu da možemo bez problema početi graditi i završiti projekt (...), a s obzirom da nije riješeno pitanje s BiH po pitanju granice, moglo je doći do toga da se privremeno ili obustavi gradnja dok se to pitanje ne riješi. Međutim, uvijek smo ponavljali da je to strateški hrvatski projekt, da on spaja ne hrvatski nego europski teritorij, da je 500 metara udaljen od crte razgraničenja i da ne ugrožava nikakvo pravo budući da smo još 2007. prihvatili sve argumente BiH", naglasio je ministar.