Ugovoreno životno osiguranje ima oko 15 posto hrvatskih građana, a većina njih ili 89 posto namjerava i dalje ulagati, pokazalo je istraživanje GfK provedeno u rujnu na 1.000 ispitanika ekskluzivno za specijalno izdanje Banke Tržište osiguranja
Istraživanje, predstavljeno danas na okruglom stolu 'Životno osiguranje - istine i zablude', pokazalo je da je 66 posto ispitanika zadovoljno s takvim ulaganjem, dok je 23 posto odgovorilo kako nije zadovoljno, ali znaju da im se ne isplati raskinuti ugovor pa iz tog razloga nastavljaju ulagati.
Građani su u istraživanju GfK kazali kako su nedovoljno upoznati s prednostima i isplativosti ulaganja u različite vrste osiguranja, uključujući životno.
Istraživanje je pokazalo i da su ulaganja u životno osiguranje na drugom mjestu među aktualnim oblicima štednje građana, odmah iza štednje u bankama.
Naime, od 35 posto građana koji imaju neki oblik štednje, svaki drugi ima depozite u bankama, a 42 posto njih uplaćuju životno osiguranje. Slijede građani koji štede 'u čarapi' - takvih je 18 posto
Kada je u pitanju isplativost financijskih ulaganja, najviše se vjeruje savjetima i iskustvima obitelji i prijatelja (82 posto), zatim osobnim bankarima i agentima čije bi savjete poslušalo 64 posto građana, dok je povjerenje u reklame financijskih institucija nisko, svega 18 posto građana vodilo bi se njihovim informacijama.
Predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste osiguranja VIG Snježana Bertoncelj istaknula je kako se ulaganje u životno osiguranje teško može mjeriti s drugim financijskim proizvodima u smislu klasične 'isplativosti', promatrajući prinos na uložena sredstva. Vrijednost životnog osiguranja dobrim dijelom jest u štednji, no postoji i drugi, jedinstveni aspekt, a to je zaštita koju pruža takvo ulaganje, napominje.
Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra kako se osiguranje i cijeli financijski sustav treba voditi idejom što klijenti žele, a po njenom mišljenju to je likvidnost, sigurnost i profitabilnost.
Životno osiguranje je slabo likvidan instrument i problem je koncepcija dugogodišnjeg ulaganja. Smatra da mlađa populacija, primjerice studenti, nemaju preferenciju o dugoročnim proizvodima. Ivanov je mišljenja da bi osiguravatelji osim klasičnih polica od 20 godina trebali nuditi i neke sa rokom od pet godina, to je prilika da se približe i mlađoj populaciji.
Članica Uprave Uniqa osiguranja Tatjana Račić Žlibar kazala je kako je životno osiguranje danas na neki način luksuz, ljudi se odriču stvari koje nisu nužno potrebne. Ponovni procvat, kazala je, može se očekivati uz ponovno oživljavanje gospodarstva.
Na skupu je istaknuto i kako je za razvoj tržišta životnih osiguranja nužno uvođenje poreznih olakšica. Što se tiče 2012. godine predstavnici osiguranja složili su se kako će to biti teška i izazovna godina, moguć je blagi rast tržišta, no prioritet je zadržati stabilnost.