Vlada je krajem listopada sa sjednice u Hvaru u saborsku proceduru uputila prijedloge tri turistička zakona - o turističkim zajednicama (TZ), kojim se utvrđuju pravne osnove za preustroj postojećeg sustava, te o turističkim članarinama i pristojbama.

Iako ministar tvrdi kako je sve rađeno transparentno i u dogovoru s industrijom, iz samog turističkog sektora dolaze drugačije informacije.

'Nije bio uključen hotelski sektor niti ljudi iz sustava turističkih zajednica. Prijedloge izmjene zakona prvi put smo vidjeli tek kada ih je Vlada usvojila na sjednici u Hvaru', rekao je za tportal Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), koju čine najveće hotelske kompanije, sa 70 posto ukupnog prihoda domaćeg hotelijerstva.

Ostojić se nada kako će se Cappellijevi zakoni značajno doraditi kroz čitanja u Saboru jer u trenutnom obliku, tvrdi, još više politiziraju sustav turističkih zajednica.

'To se najbolje vidi kroz sastav vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Od ukupno 13 članova, čak pet će delegirati država. To je po meni nepotrebna politizacija čitave priče. Uz to se predlaže da županijske skupštine donose odluke o visini boravišne pristojbe, a u tom tijelu sjede samo političari. Znači, ne da se ide na depolitizaciju, već se sustav još više politizira', upozorio je Ostojić.

Hotelijere muči i to što bi prema Cappellijevim zakonskim rješenjima izgubili utjecaj koji su dosad imali u lokalnim turističkim zajednicama.

Broj predstavnika članova skupštine TZ-a utvrđuje se razmjerno visini udjela pojedinog člana u prihodu turističke zajednice, uz ograničenje da pojedini član može imati maksimalno 25 posto predstavnika u skupštini, a do sada je imao maksimalno 40 posto.

'Time se praktički otvaraju vrata da na skupštini TZ-a odlučuju ljudi koji ne samo da ne pridonose financijski budžetu TZ-a, već nemaju nikakve veze s turizmom. U pojedinim gradovima hotelijerske tvrtke donose i do 80 posto u proračun turističke zajednice. Bez obzira na to, jasna nam je intencija, i mi je podržavamo, da nitko ne može imati natpolovičnu većinu. I dobro je što smo imali granicu od 40 posto, ali ne vidimo razlog za njezino spuštanje na 25', istaknuo je Ostojić.

Hotelske kuće ne razumiju i zbog čega se ograničava pravo skupštinama lokalnih TZ-a da samostalno odlučuju o visini financiranja iznimno značajnih projekata.

'Zašto stavljati limite ako skupština sama odluči da će financirati neki važan projekt? Zbog čega je taj limit 25 posto?', nije jasno Ostojiću.

Osim hotelijera, blagonakloni prema Cappellijevom zakonima nisu ni neovisni turistički konzultanti. Branko Bogunović, partner u tvrtki HD Consulting, boji se kako će smanjivanje udjela članova u skupštini lokalnih TZ-a na 25 posto dovesti do blokade njihovog rada.

'Više nitko neće imati ni blizu pola glasova, što bi u nekim lokalnim turističkim zajednicama moglo dovesti do blokade odlučivanja. Inače, Cappellijevi zakoni donose neke promjene, ali sve je to više kozmetika i daleko od rješenja koja imaju najrazvijenije turističke zemlje poput Austrije ili Španjolske. Ključ je da bi se sve moralo planirati na razini županije. Tamo bi trebao biti mozak, a lokalni TZ-i trebali bi biti operativa. A iz ovih zakona ne vidi se tko koordinira sustavom, tko je kome nadređen. To znači da ćemo u praksi i dalje imati situacije da se na turističkim sajmovima pojavljuju dvije susjedne destinacije, plus županija, svatko sa svojim materijalima', uvjeren je Bogunović.