Slavo Radošević, profesor industrijskih i inovacijskih studija na University College of London (UCL) te posebni savjetnik Europske komisije za pametnu specijalizaciju, u intervjuu za Jutarnji list ustvrdio je da je turizam prokletstvo Hrvatske
'Slovenija je na potpuno drugom nivou od Hrvatske. No, moramo priznati da je i ranije bila na kvalitativno drukčijem nivou od Hrvatske. Nažalost, Hrvatska nije napravila nikakav priključak kako bi relativno poboljšala svoju poziciju. Pozicija poslovnog sektora je u Sloveniji značajno drukčija nego u Hrvatskoj jer imaju puno razvijenije istraživačke kapacitete u poduzećima, što je značajno i za javni sektor jer jedno vuče drugo. Drugi razlog je nedostatak jače i konzistentnije politike na planu tehnološkog razvoja. Hrvatska je ima prokletstvo da joj je turizam jako važan. Istodobno, time imate sustav koji guši industriju, posebice njezin tehnološki dio. Imamo makroekonomsku stabilnost, ali dugoročno strukturalno padamo', izjavio je Radošević za Jutarnji list.
vezane vijesti
Istaknuo je kako je Slovenija zadržala svoju farmaceutsku industriju što je kvalitativna razlika u odnosu na Hrvatsku.
'Velika se poduzeća u Hrvatskoj nisu mogla zadržati u starom obliku, ali su se mogla restrukturirati da budu novi mehanizmi gospodarskog rasta. Stoga u hrvatskom gospodarstvu postoji strukturalna praznina. Postoje male tvrtke, ali one ne mogu biti ‘home alone’. Ili morate imati velike kompanije s kojima male tvrtke surađuje ili morate imati jaku tehničku infrastrukturu da podrži male firme. Morate biti kao Danska, koja ima sustav tehničkih instituta koji su dizajnirani da pomažu malim tvrtkama. U Hrvatskoj toga nema', rekao je Radošević.
On smatra kako je turizam prokletsvo Hrvatske slično kao što je nafta prokletstvo za arapske zemlje.
'S jedne strane vam je dobro, jer dobivate neki novac, a s druge strane je loše jer nemate poticaja da razvijate druge sektore. Kod nas čak nema ni svijesti da je turizam naša verzija nafte. Mi ni ne opravdavamo to što zaradimo s produktivnošću u turizmu, što je poseban problem. Da ne govorimo o skrivenim troškovima poput pritiska turizma na okoliš. Kad bi se sve to uračunalo, vjerojatno bismo došli do zaključka da je turizam u Hrvatskoj nisko profitabilna djelatnost', naglasio je Radošević.
Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska su se brže od Hrvatske oporavile od gospodarske krize 2008. jer su, mišljenja je on, dio njemačke industrijske mreže.
'Iako je Hrvatska zemljopisno blizu, izvan je te industrijske mreže. Naravno, gospodarski rast tih zemalja ovisan je o rastu u Njemačkoj. No, na koji rast smo mi vezani? Vezani smo na Sunce i na to da negdje padne bomba. Uvijek je problem imate li temelj rasta koji je samoodrživ, koji neće ovisiti o tome koliko traje turistička sezona. Krhkost našeg rasta je velika. Ako vani puše, kod nas je orkan. Zašto je Hrvatskoj trebalo najviše vremena da izađe iz recesije, sedam-osam godina? Upravo zbog krhkosti rasta koji je bio prije krize. Najbolji dokaz zdravlja neke ekonomije je koliko se brzo vrati iz krize jer svako će gospodarstvo upasti u recesiju', rekao je Radošević.
