U drugoj polovici 2014. godine cijena nafte se više nego prepolovila, sa 107,00 pala je ispod 50,00 dolara po barelu. Cijena je padala zbog velike ponude nafte, namjernog rušenja cijene od Saudijske Arabije kako bi se obeshrabrilo istraživanje novih nalazišta u drugim zemljama, ali i radi naglog jačanja američkog dolara. U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa, analitičara valutnih tržišta, cijena WTI nafte iznosi 50,91 dolara po barelu, a BRENT nafte 59,79 dolara po barelu
Nafta nije jedini energent kojemu cijena pada kada dolar jača. Budući da je američki dolar najvažnija svjetska valuta, cijene gotovo svih energenata, industrijskih i plemenitih metala, poljoprivrednih proizvoda padaju kada dolar jača i rastu kada dolar slabi. U odnosu na euro (drugu najvažniju valutu), dolar je u posljednjih godinu dana ojačao više od 20 posto pa niska cijena ne treba iznenaditi. No ako se promatra samo posljednji mjesec, korelacija kretanja tečaja dolara i cijene nafte se izgubila, što može ukazivati na skoru promjenu trenda kada je cijena nafte u pitanju. U posljednjih mjesec dana, dolar je u odnosu na euro ojačao dodatnih pet posto, a cijena nafte je ostala praktički nepromijenjena.
S obzirom na to da tečaj dolara raste po dugoročno neodrživim stopama, analitičari Admiral Marketsa smatraju da se uskoro može očekivati korekcija od barem nekoliko posto. Kada do toga dođe, može se očekivati i nagli porast cijene nafte od 10-15 posto budući da se cijena nafte u pravilu kreće mnogo više nego vrijednost valuta. Ukoliko se uz privremeno slabljenje dolara dogodi bilo kakav događaj koji će dodatno narušiti političku stabilnost u zemljama izvoznicama nafte, rast može biti još veći.
Dodatan indikator da je cijena nafte sada neopravdano niska su i rekordno visoke količine nafte koje posljednjih nekoliko mjeseci uvozi Kina, zemlja koja je među najvećim potrošačima energije na svijetu. Kineske vlasti i nafte kompanije očito smatraju da cijena nafte neće dugo ostati ovako niska, pa žele povećati zalihe po povoljnoj cijeni.
Jak dolar i slab euro utjecali su i na nagli rast cijena dionica u Europi jer uz slabiju valutu, europske kompanije će biti konkurentnije te će moći povećati izvoz svojih proizvoda i usluga. Najviše su porasle njemačke dionice, budući da je Njemačka zemlja s daleko najvećim izvozom u Europi. Indeks DAX, koji se sastoji od 30 velikih njemačkih kompanija, od početka godine porastao je 18% i trenutno se nalazi na najvišim razinama u povijesti.