Naime, iznos cijene plina koju plaćaju krajnji kupci koji koriste opskrbu javne usluge ovisi o formuli koja je utvrđena Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (u daljnjem tekstu Metodologija). Iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina predstavlja zbroj troška nabave plina, distribucije i opskrbe, pri čemu je udio troška nabave plina u ukupnom iznosu tarifne stavke za isporučenu količinu iznosi od 75-85%, piše energetika-net.

Primijeni li se postojeća Metodologija, prema trenutno aktualnim podacima s TTF-a komponenta troška nabave plina za regulacijsku godinu 2023./24 iznosit će oko 112 EUR/MWh, što je čak 173% više od troška nabave plina koji je utvrđen za razdoblje aktualne regulacijske godine, koja je sada na razini cca. 41 EUR/MWh. Prema trenutno važećoj Metodologiji, prosječan iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina za regulacijsku godinu 2023/2024 iznosio bi čak cca 125 EUR/MWh. To je čak 132% više od prosječnog iznosa tarifne stavke za isporučenu količinu plina utvrđenu za razdoblje regulacijske godine 2022/2023. (cca 54 EUR/MWh).

Opskrbljivači upozoravaju da kada bi se iznos tarifnih stavki za isporučenu količinu plina za razdoblje od 1. travnja 2023. utvrđivao na temelju odredbi važeće Metodologije, godišnji trošak režija za plin na području grada Zagreba za jedno kućanstvo koje troši 15.000 kWh/g povećao bi se s cca 6500 kn na 14.500 kn godišnje. Slijedom odluke Vlade iz listopada Hrvatska elektroprivreda će od 1. listopada ove do 31. ožujka 2024. isporučivati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge koji do dana stupanja Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije nisu ugovorili dovoljne količine sukladno postojećim ugovorima.

HERA-i je iskazana potreba za dobavom 3.657 GWh plina, što je više od polovine ukupne potrošnje hrvatskih kućanstava koja troše 6.557 GWh godišnje. HEP će plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge smjeti prodavati po cijeni od 48 EUR/MWh, no opskrbljivači u obvezi javne usluge i dalje će veće količine nabavljati na tržištu temeljem ugovora koje su sklopili krajem 2020. ili početkom 2021. za razdoblje od 1. travnja 2021. do 30. rujna 2024. Nije vjerojatno da će država dozvoliti takav udar na standard građana, što znači da bi trebalo čim prije ići na promjenu Metodologije.

Cijela priča može se dodatno zakomplicirati ako Vlada donese odluku o zamrzavanju cijena plina za kućanstva, što će pogoditi opskrbljivače koji kupuju skupo, a prisiljeni su prodavati jeftino. Trenutna situacija na tržištu plina i velika nestabilnost u smislu kretanja cijena plina na burzama otežavaju poslovanje svih energetskih subjekata. Nedostatak brze reakcije države i HERA-e može iznimno negativno utjecati na poslovanje opskrbljivača u obvezi javne usluge ili ih posljedično dovesti do nelikvidnosti i insolventnosti.

Želi li država cijenu plina za građane držati na umjetno niskoj razini kao što je sada, trebalo bi možda razmišljati o tome da se obeštete dobavljači plina (HEP, komercijalni dobavljači), odnosno da država preuzme rastuću razliku do tržišne cijene, jer nacionalna elektroprivreda već nosi ogroman teret i to neće moći trajati duže vrijeme bez neželjenih posljedica.

Što god bilo odlučeno, predvidiv i na vrijeme ažuriran regulatorni okvir za formiranje cijene plina od iznimnog je značaja za sve sudionike uključene u trgovinu i opskrbu plinom jer neizvjesnost oko formiranja troška nabave plina negativno utječe na sve sudionike u lancu opskrbe tim energentom, zaključuje energetika-net.