Stručnjaci su naglasili da se prilikom oblikovanja poreznih promjena mora voditi računa o tri bitna cilja: smanjenu ukupnog poreznog opterećenja, poticanju gospodarskog rasta i pravednoj raspodjeli poreznog tereta.

Ekonomist Guste Santini, koji je uvjeren da povećanje stope PDV-a neće dovesti do povećanja cijena, pohvalio je predloženu poreznu reformu, založivši se za još radikalnije promjene u smjeru poreznog rasterećenja rada i kapitala. Prema njegovom mišljenju, potrebno je povećati neoporezivi dio dohotka na 5.000 kuna i uvesti zaštitnu kamatu na kapital, i to najmanje u visini inflacije. S druge strane, zalaže se za uvođenje novih i povećanje postojećih trošarina, kako bi se smanjio negativni učinak PDV-a na potrošnju.

Izrazio je i protivljenje uvođenju povlaštene stope PDV-a za turizam jer se time dovode u neravnopravan položaj ostali sektori.

Za razliku od Santinija, porezni stručnjak Hrvoje Tadin ne slaže se s povećanjem stope PDV-a. Smatra da bi Hrvatska trebala voditi računa o stopama PDV-a u okruženju, u kojem sve zemlje, osim Mađarske, imaju znatno niže stope PDV-a. Zalaže se za stimuliranje gospodarskog rasta kroz diferencirane stope poreza na dobit za male, srednje i velike poduzetnike.

Financijski stručnjak Petar Sindičić smatra da će povećanje stope PDV-a neminovno dovesti do rasta cijena. Zato se umjesto povećanja poreznog opterećenja zalaže za bolju naplatu PDV-a i uvođenje paušalnog oporezivanja u djelatnostima poput osobnih usluga i ugostiteljstva, u kojima se očigledno izbjegava plaćanje poreza.

Sudionici okruglog stola uglavnom su protiv uvođenja poreza na imovinu i dividendu. Santini smatra da će se uvođenjem poreza na dividendu potpuno uništiti domaće tržište kapitala, a oporezivanju imovine se protivi jer će se na taj način destimulirati štednja.