Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 1,5 posto, na 74,66 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,1 posto, na 71,00 dolar.

Od samog početka tjedna tržišta su pod pritiskom jer je Trump prvo naložio uvođenje, a potom odgodu primjene carina na uvoz iz Kanade i Meksika. Uveo je i carine na uvoz iz Kine, no njih nije odgodio, pa je Kina uzvratila najavom carina na određene američke proizvode, među ostalim naftu i plin.

Zbog toga se trgovci plaše trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, što bi negativno utjecalo na rast globalnog gospodarstva i potražnju za energentima.

Kaos na tržištima

"Trumpov kaos u carinskoj politici i trgovinski rat nisu dobri za rast svjetskog gospodarstva i potražnje za naftom. Krajnje hiroviti potezi američkog predsjednika štetni su za gospodarski rast, vjerojatno će zakočiti poslovna ulaganja i osobnu potrošnju", kaže Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, odluke Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika o povećanju proizvodnje od početka travnja. S obzirom da potražnja baš i nije impresivna, čini se da OPEC namjerava ići tragom nedavne Trumpove poruke da bi cijene nafte trebale biti niže.

Osim toga, američki predsjednik ponovio je da planira povećanje domaće proizvodnje.

Krajem tjedna u fokusu trgovaca bile su, pak, nove američke sankcije prijevoznicima iranske nafte, odnosno mreži kompanija i pojedinaca koji transportiraju iransku naftu u Kinu. Trump tvrdi da na taj način želi natjerati Teheran na dogovor o nuklearnom programu.

„Nametanje carina i ograničenja trebalo bi podići cijene nafte jer pojačava neizvjesnost. No, cijene nisu porasle zato što se strahuje za potražnju. Carine i recipročni odgovor zemalja kojima su uvedene štete svjetskom gospodarstvu... i potražnji za naftom", objašnjava Michael Haigh iz Societe Generalea.

Zbog Trumpovih najava i poruka na tržištu vlada velika nesigurnost

„Samo se pokušavamo probiti u ovim najavama, pa odgodama carina, najavama sankcija, povećanja proizvodnje, porukama o nižim cijenama... Ne znam jesu li sada cijena nafte pale dovoljno nisko za predsjednika Trumpa, no vidjet ćemo”, kaže John Kilduff, partner u tvrtki Again Capital.

Nakon snažnog rasta početkom ove godine, posljednjih su tjedana cijene nafte izgubile sve te prethodne dobitke i sada se kreću na razinama od kraja prošle godine.

U opreznom trgovanju većina azijskih burzi porasla

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak porasle, no trguje se oprezno jer je predsjednik SAD-a najavio nove carine, a danas stupaju na snagu i kineske carine na uvoz iz SAD-a.

MSCI indeks azijskih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 1,7 posto. U Australiji su, pak, pale 0,3 posto.

Na kineskim burzama i dalje najviše rastu cijene dionica kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju, kao i proizvođača čipova, što se zahvaljuje velikom uspjehu AI modela kineske startup kompanije DeepSeek u zapadnim zemljama.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon Trumpove najave novih carina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 108,25 bodova, dok je u petak navečer iznosio 108,10 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,3 posto, na 151,95 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0,1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0315 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon prošlotjednog pada za više od 1,5 posto. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,62 posto, na 75,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,63 posto, na 71,45 dolara.