U Hrvatskoj je prosječna plaća oko 1000 eura neto, a u velikim gradovima kvadrat stana u novogradnjama plaća se u prosjeku i više od 3000 eura. Ni u Njemačkoj, primjerice, nije ništa bolje ni s plaćom od 3000-4000 eura, jer kvadrat stana u Münchenu stoji i po 12.000 eura.

U Hrvatskoj su najskuplji kvadrati u Dubrovniku, Rovinju, Opatiji i Splitu. U Opatiji, najbolji stanovi s pogledom od milijun dolara, koštaju čak 10.000 eura po metru četvornom, piše Slobodna Dalmacija. I u starom dijelu Dubrovnika je tako. Na splitskoj Zapadnoj obali kvadrat se prodaje po zlato 8000 eura.

Što je činiti onima koji kane kupovati nekretninu uoči najavljene krize koja nosi usporavanje gospodarskog rasta i veliku nezaposlenost, te vidi li se kraj rastu cijena nekretnina?

'Ne znam, nisam vizionar, i nitko na to ne može dati jasan odgovor. Situacija je sada takva da na tržištu nema dovoljno nekretnina. Samo od početka godine, u ova tri mjeseca, broj oglašenih nekretnina se smanjio za četvrtinu', kaže za Slobodnu Dalmaciju Ervin Poljaković, posrednik u prometu nekretninama i vlasnik agencije Plexus.

'Prvo smo imali korona-krizu, a onda je uslijedio rat u Ukrajini i velika inflacija koja obezvrjeđuje novac. Službeno, ona na godišnjoj razini iznosi dvanaest posto, a u praksi je njezina stopa petnaest posto, pa svi koji imaju veće svote novca, nastoje ih uložiti u nekretnine kako bi ga spasili od propadanja. Zato se kupuje i zlato, državne obveznice, čak i bilo kakve nekretnine, samo da se novac izvuče s banke i iz čarapa jer ga jede inflacija. Ljudi se ponašaju logično', kaže Poljaković i upozorava na paradoks: u našim najvećim gradovima nema dovoljno nekretnina za prodaju i najam, a tolike zjape prazne.

Prema podacima iz siječnja prošle godine, u Splitu je više od 17.000, a u Zagrebu čak 50.000 praznih stanova.

'Ovo je i posljedica rentijerstva. Turistički najam je u odnosu na onaj na mjesečnoj bazi, u određenim razdobljima bio deset puta isplativiji, a sad je zbog nešto većeg poreza taj odnos pet naprema jedan u korist turističkog najma. Mislim da bi zato trebalo smanjiti porez na mjesečni najam stanova, i tako stimulirati stanodavce za najam stanova na mjesečnoj bazi, tim više jer je puno vlasnika stanova koji zaziru od najma turistima, jer taj posao, ako ga sami radite, zna biti izuzetno naporan', kaže Poljaković za Slobodnu Dalmaciju i zaključuje da rentijerski mentalitet šteti društvu u cijelosti jer stvara gotovane, što generira opet cijeli niz problema, a jedan od njih je nedostatak radne snage.

Pomama za nekretninama počela je nakon svjetske krize 2008. godine. Tada je zbog kraha na Wall Streetu mnogima propao silan novac uložen u vrijednosne papire, pa su drugi, poučeni tim lošim iskustvom, pretvarali stečeni kapital u ciglu i beton.

U prethodnom desetljeću cijene nekretnina su rasle iz godine u godinu, da bi posljednjih par – eksplodirale. Prije pandemije za 80.000 eura u Splitu se moglo kupiti jednosoban stan u novogradnji, a danas je cijena takve nekretnine i 70 posto veća. Unatoč tome što su nekretnine dugo dobivale na vrijednosti, i osim razdoblja svjetske krize kada su se cijene nakratko bile strmoglavile, nije bilo većih oscilacija, ovakav porast cijena nitko nije očekivao.