Ako kupujete stan, ne libite se rušiti istaknutu cijenu. Na tržištu je trenutačno situacija takva da se stanovi prodaju u prosjeku 10 do 15 posto jeftinije od traženog iznosa, a kod onih nekretnina koje su dulje na tržištu, popust može biti veći i od 30 po
Iako dostupni statistički podaci za ovu godinu, od Državnog zavoda za statistiku (DZS) i web oglasnika CentarNekretnina, ne otkrivaju da se događa išta dramatično, iz agencija za nekretnine stižu vijesti da su na tržištu zapuhali novi vjetrovi.
'Bilježi se pad cijena za sve vrste nekretnina. Razlog tome nije samo nadolazeća ekonomska kriza, nego i precijenjenost nekretnina koja je kulminirala u razdoblju od 2003. do 2007. Pritisak na cijene i pad prometa, posebno na lošijim lokacijama započeo je još prije tri godine, kada su cijene odletjele u nebo', kaže Ivan Polić, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama.
PAD POTRAŽNJE I DO 70 POSTO
Trenutačno stanje na tržištu, nastavlja Polić, karakterizira pad prometa i potražnje za svim vrstama nekretninama, i to od 40 do 70 posto, a jedino se to ne odnosi na male gradske stanove do 55 metara četvornih.
Iz razgovora s agentima za nekretnine dolazi se do zaključka da postoji velika razlika između traženih cijena koje možete pročitati po oglasima i na pročeljima zgrada u izgradnji i stvarne, realizirane cijene.
Ako se gledaju samo tražene cijene (na osnovi njih svoj indeks računa CentraNekretnina), tada je u Hrvatskoj u rujnu zabilježen rast cijena nekretnina za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec 2007, s tim da u Zagrebu cijene stagniraju, dok su na Jadranu u blagom porastu.
Također, prema podacima DZS-a, cijene stanova u prvih šest mjeseci ove godine nastavile su rasti, premda nešto usporenije nego ranije, pa je u odnosu na cijenu kvadrata u cijeloj 2007. veća za 8,1 posto. Konkretno to znači da je stan od prosječnih šezdeset kvadrata u Zagrebu u godinu dana poskupio za više od 71.000 kuna, a u ostalim hrvatskim gradovima za 58.000 kuna. Međutim, svi ti podaci DZS-a vrijede samo za nove stanove koji čine manji dio tržišta.
'Nije došlo do vidljivog pada traženih cijena nekretnina zato što u ukupnom broju prodanih nekretnina, najveći udio imaju nekretnine koje prodaju direktno vlasnici (stanovi i kuće u starogradnji, zemljišta op.a) koji nisu skloni spuštati cijenu zbog raznih razloga. Kad je riječ o novogradnji, investitori tražene cijene javno ne spuštaju. Ne žele da se stekne dojam da nisu sposobni prodati ili da stanovi imaju mane. U izravnim pregovorima cijene se mogu spustiti 10-15 posto', objašnjava Domenico Devescovi, voditelj CentarNekretnina.net.
BANKARI I GRAĐEVINARI PUŠU U ISTI ROG
Bilo da govorimo o stagnaciji, o čemu govori statistika ili o osjetnom padu, na što upozoravaju agenti, jasno je da je i hrvatsko tržište nekretnina osjetilo svjetsku financijsku krizu i približavanje recesije. Iako, još prije godinu dana došlo je do 'hlađenja' tržišta nakon restriktivnih poteza HNB-a zbog kojih su banke počele povećavati kamate na kredite. Tako je u manje od godinu dana rata kredita uvećana, za kredite preko 100 tisuća eura, za više od tisuću kuna.
Što očekivati u budućnosti? Iz bankarskih krugova stižu najave da će se u 2009. nastaviti kreditiranje stanogradnje u smanjenom opsegu, ali ne očekuju veće potrese na tržištu. Štoviše, očekuje se rast potražnje, a s tim i rast cijena, jer će od 1. veljače kupci iz država članica Europske unije moći izravno kupovati hrvatske nekretnine, bez osnivanja poduzeća kao što je dosad bio slučaj.
Građevinari također odbacuju najave o osjetnom padu cijena stanova u novogradnji jer bi, tvrde, poslovali s gubitkom. Svoju računicu temelje na visokoj cijeni građevinskog zemljišta zbog kojeg im, uza sve ostale troškove, marža iznosi za njih skromnih deset posto za ciklus koji traje dvije godine.
VISOKI POKAZATELJ PRIUŠTIVOSTI
Iz Udruženja poslovanja nekretninama, međutim, stižu suprotne prognoze.
'Predstojeće razdoblje obilježit će nedostatak novca na svim nivoima, pa ako se bankarski sustav brzo ne oporavi, cijene će i dalje padati, dok će se na dobrim urbanim lokacijama cijene održati još neko vrijeme. Kome se ne žuri, neka još pričeka', savjetuje Polić.
Za kraj, još jedan podatak kojim će vam možda pomoći u dvojbi – kupiti nekretninu sada ili se ipak još malo strpjeti. Maruška Vizek, znanstvenica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, izračunala je da Hrvatska ima visoki pokazatelj priuštivosti (odnos cijene nekretnina i prosječnog dohotka), odnosno da Hrvati najteže mogu sebi priuštiti stan ili kuću u odnosu na ostale europske zemlje.
Dobra vijest je ta da visoki pokazatelj priuštivosti znači da bi ta zemlja mogla biti sklona korekciji cijena na tržištu nekretnina.
