Na Dane polja suncokreta došli su uzgajivači, ratari, dobavljači i partneri čepinske Tvornice ulja koja obilježava 80 godina rada.

'Relativno smo imali jako dobre prinose mi na istoku gore prema Vukovaru, Dalju i Erdutu. Jako dobri tereni za suncokret i nismo se nikada žalili. Međutim ova godina je zaista specifična kakva je. Ali izgleda da ćemo ipak sa suncokretom ove godine imati sreće', kaže Stjepan Zorić iz Erduta, javlja HRT.

Suncokret je na slavonskim poljima najbolje podnio sušu. Pa bi za ratare mogao biti jedina kultura na kojoj će zaraditi.

'Ove godine su suncokreti dosta dobri. Ova vegetacijska godina ide na njihovu ruku. Zasijali smo negdje 15 ha suncokreta. Sjetva je bila malo kasnija, 5. mjesec. To je bilo preoravanje uljane repice, sjetva suncokreta. Znači nešto više kao postrni neki suncokret i očekujemo prinos negdje oko 2 i pol do 3 tone', dodaje Tomislav Brlošić iz Piškorevaca.

U ovakvoj godini iznenađuju i ovakvi prinosi. Uz visoka ulaganja i štetu na ostalim usjevima dobro je što neće, barem kada je riječ o suncokretu, biti na gubitku.

Suncokreta dovoljno za 60 milijuna litara ulja

'Možemo reći da je prosječna godina, s urodima od 3,5 do 4 tone po hektaru. Što se tiče ostalih vrijednosti kvalitete možemo reći da je prosječna vlaga negdje oko 8,5, nečistoće su oko 3%, a ulja negdje oko 42, preračunato na 9% vlage i 2% primjesa', kaže Ante Nevistić, Inspecto d.o.o. za kontrolu kakvoće.

Radi se, kaže Josip Bičvić, član Uprave Žito grupe - o nešto nižim uljnostima od prosječnih. Ipak očekuje se urod od oko 150 tisuća tona. Dovoljno za 60 milijuna litara ulja. Pa su, dodaje - mirni po pitanju osiguravanja sirovine za tvornicu, a samim tim i za opskrbu hrvatskog tržišta uljem. Količine su značajno više od potreba.

Ove godine posijano preko 26 posto površina više

'Suncokret je ove godine za naše proizvođače bio poželjna kultura vidjelo se to i po sjetvenim površinama. Ove godine imamo posijanih, odnosno požet ćemo preko 26% veće površine u odnosu na prošlu godinu', dodao je Igor Mikulić iz HGK Osijek.

Razlog tomu zasigurno je prošlogodišnja rekordna otkupna cijena koja je zbog rata u Ukrajini i dodatno porasla. Na čak 7 kuna po kilogramu.

'Cijenu već znamo. Izašli su sa cijenom od 4,10 do 4,30, ali to je da pokrijemo neke troškove svoje, ako uspijemo. Ja mislim da ispod 5 kuna ne bi trebao biti suncokret', smatra Mihael Mrganić iz Lacića. Brlošić također smatra kako je cijena od 4.30 dostatna samo za pokrivanje troškova.

'Nadamo se da ćemo ovu godinu sa suncokretom biti u dobroj, dobroj pozitivi. Eto, zahvaljujući što je on izgleda kultura koja je ipak malo bolje podnijela ukupnu sušu. I cijena je relativno visoka kad gledamo dugoročno cijene u ovih par godina. Tako da će nam to malo ublažiti priču oko problematičnog poslovanja. Ove godine smo zaista ostvarili gubitak u svim ostalim ratarskim kulturama', kaže Stjepan Zorić.

Na potezu su distributeri i trgovački lanci

Dobra vijest stiže i za potrošače. Na potezu su distributeri i trgovački lanci.

'Gledajući kroz našu veleprodajnu cijenu, a i ono što se događa - očekujemo pad cijena ulja. Dakle, mi smo imali izvanrednu situaciju koja je bila uzrokovana ratom u Ukrajini gdje je zaista zavladala fizička nestašica ulja, zavladala je ogromna kupovina na zalihe. I to je izazvalo neuobičajen izvaredan porast cijene ulja', najavljuje Josip Bičvić, član Uprave Žito grupe.

Cijene bi trebale biti niže, no ne možemo očekivati da će biti kao prije. Jer, ističu u uljari, rat u Ukrajini još traje, sirovina nije dostupna, a manja je i proizvodnja ulja. No, Hrvatska se sada vraća u redovit ciklus žetve i otkupa pa će se i cijena ulja temeljiti na sadašnjoj otkupnoj cijeni.

U tvornici u Čepinu bi se trebalo preraditi čak 120 tisuća tona ovogodišnjeg uroda. U njezinu se modernizaciju tijekom 8 godina ulaže čak 30 milijuna eura, ove godine dodatnih 40. Izgrađena je i fotonaponska elektrana od 2MW koja će pokriti dio potreba za strujom. Sve ide u prilog tomu da se i iduće godine povećaju površine pod suncokretom. Uljarica je to koja je dokazala da najbolje trpi posljedice klimatskih promjena, a i cijena joj, nasreću, raste iz godine u godinu.