Rejting agencija Fitch u petak je podigla rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+' uz stabilne izglede, zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva, rekordnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija, a to je prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

‘To je ohrabrujuća vijest za Hrvatsku, ali je to i za sve nas u Vladi još jedna obveza da nastavimo s rezultatima i svim mjerama koje smo si zacrtali. Naš je smjer i cilj čim prije povratak zemlje u investicijski rejting’, istaknuo je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a S&P i Moody's dva stupnja ispod. Pritom Moody's izglede drži stabilnima, a S&P pozitivnima. Kako je Marić istaknuo, Fitch je apostrofirao solidan i održiv gospodarski rast, koji je sigurno proteklu godinu obilježila i rekordna turistička sezona, a potom i smanjivanje vanjskih neravnoteža.

‘Hrvatska je u dobrom stanju, bilježimo već kontinuirani suficit u računu platne bilance, a ono što nas u Vladi ohrabruje je ocjena stanja javnih financija , pri čemu su pozitivno ocijenjeni i porezna reforma i konsolidacija javnih financija’, istaknuo je. Dodao je da je apostrofirana 2017. godina, u kojoj je, prema preliminarnim podacima, opća država u višku.

‘Dakle, doveli smo se do razina da trošimo onoliko koliko uprihodujemo, čime ne samo da ne povećavamo, nego i smanjujemo javni dug. Drugu godinu zaredom Hrvatska bilježi smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u i to i iznad originalnih očekivanja, a vidljiv je i trend njegova nominalnog smanjivanja’, rekao je.

Analitičari Fitcha istaknuli su u izvješću da su fiskalni rezultati Hrvatske nadmašili očekivanja već drugu godinu zaredom, pri čemu je u 2017. ostvaren višak opće države, prvi po ESA2010 metodologiji. Fitch navodi, također, da su primarni viškovi i rast gospodarstva doveli do smanjenja udjela javnog duga na kraju prošle godine na otprilike 78 posto BDP-a, dok je godinu dana prije iznosio 83,7 posto.

U prvom tromjesečju i preostale dvije svjetske rejting agencije, Standard & Poor's i Moody's, dat će svoj sud o hrvatskom rejtingu.

‘Nadamo se da će slijediti primjer Fitcha, međutim ne volim ništa prejudicirati’, istaknuo je Marić. Uz ocjene kreditnih agencija, Marić je fokusiran i na situacija s hrvatskim obveznicama i općenito na situaciju na financijskim tržištima te ističe da su tržišta već sve ove rezultate i performanse uključile u cijenu hrvatskoga duga.

‘Što ste bolji u izvedbama gospodarstva i javnih financija, premija rizika i cijena duga je niža, a onda plaćate i manje kamate, što otvara prostor za dodatnu stabilizaciju javnih financija’, istaknuo je, dodavši da je 2017. najbolji pokazatelj toga. Prošle godine Hrvatska je imala visoke iznose dospijeća državnog i javnog duga, što se sve uspjelo kvalitetno refinancirati uz niže kamate, naveo je ministar financija, a to je pomoglo proračunu te poduzetnicima i građanima, čija cijena duga dobrim dijelom ovisi o cijeni državnoga duga.

Naveo je da je Hrvatska 2015. plaćala za kamate 12 milijardi kuna godišnje, a prošle godine je taj iznos smanjen na 10 milijardi kuna. Govoreći o suficitu opće države u 2017., kazao je da je sigurno da su na situaciju s hrvatskim javnim financijama i kamatama pozitivno utjecali globalni trendovi na financijskim tržištima, ponajprije povijesno niske kamatne stope.

‘Na to ne možemo utjecati. Mi trebamo biti fokusirani na ono na što sami možemo utjecati, a to je premija rizika koju investitori zaračunavaju Hrvatskoj. Način na koji možemo smanjiti tu premiju je ovo što činimo, a to su fiskalna konsolidacija, stabilne javne financije, reforme i pozitivni gospodarski pokazatelji’, kazao je Marić.

Odgovarajući na upit u vezi nastavka restrukturiranja dugova cestarskog sektora, Marić je kazao da je jedna četvrtina tog duga uspješno refinanciranja prošle godine. Krajem prošle godine Vlada je izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice namijenjene refinanciranju dijela duga cestarskog sustava. Ta sredstva će se usmjeriti u refinanciranje dijela od 5,1 milijardu eura duga Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta te Autoceste Rijeka-Zagreb.

Dospijeće te obveznice je 2030. godine, a uvjeti izdanja bili su najpovoljniji dosad. ‘Drugu i treću četvrtinu riješit ćemo na domaćem financijskom tržištu. U intenzivnim smo razgovorima s domaćoj financijskom industrijom koja ima i velike apetite i želje za to’, rekao je Marić.

U domaćem financijskom sustavu trenutno je višak likvidnosti oko 25 milijardi kuna. ‘Mislim da ćemo uspjeti u tijeku prvog tromjesečja završiti posao koji smo si zadali i na kraju konstatirati da smo tri četvrtine ukupnog duga cestarskog sektora uspješno restrukturirali, produljili njegovu ročnost i ostvarili bolje uvjete u smislu kamata. Time bi kompletirali financijsko restrukturiranje jednog važnog sektora za hrvatsko gospodarstvo i društvo. U tjednima koji dolaze bit će više o tome informacija’, zaključio je Marić.