'Stoga su porezne promjene koje se uvode dobrodošao korak da se odmaknemo od tog nepovoljnog imidža. S druge strane, sa stručnog gledišta, u turističkom smještaju je postojala značajna neravnoteža između razine poreznog opterećenja turističkih trgovačkih društava i privatnih iznajmljivača. Naime, fiskalna i parafiskalna davanja su u trgovačkim društvima bila više puta veća nego u segmentu privatnih iznajmljivača.

To nije u skladu s načelom porezne pravednosti, te je bilo u funkciji daljeg rasta privatnog smještaja. On već dominira u strukturi smještajnog kapaciteta Hrvatske i donosi sa sobom brojne nepovoljne ekonomske i društvene učinke kao najvišu sezonalnost turizma u Europi i sva opterećenja na resurse koja su s tim povezana, nisku prosječnu produktivnost i slično', rekla je Čižmar.

Ona ocjenjuje da su donesene porezne promjene korak u pravom smjeru, ali nikako nisu dovoljne.

'U destinacijama gdje je kritična situacija s opterećenjem prostora u odnosu na prihvatni kapacitet, na lokalnoj razini bi se trebale donijeti hitne mjere obustave daljnjeg bujanja novih nekretnina, po uzoru na internacionalna iskustva destinacija koje se bore s prekomjernim turizmom.

No, jasno je da je upravljanje održivošću turističkih destinacija prije svega pitanje svijesti i volje jedinica lokalne samouprave da daju prednost dugoročnim koristima obuzdavanja prekomjernog turizma ili kratkoročnim interesima proračunskih prihoda od nove gradnje. Hoće li jedinice lokalne samouprave donijeti odluke koje će aktivno utjecati na ograničenje prekomjernog turizma, prepušteno je na volju predstavničkom tijelu JLS jer Zakon o turizmu propisuje da ono može temeljem planova upravljanja destinacijom donijeti takve odluke, ali nije obavezno', zaključila je.