Projekt clean start, o kojemu slušamo više od godinu dana, konačno je gotov. Ne samo da analiza nije bila dubinska, kako ju je zamislio autor ideje o clean startu Radimir Čačić, nego potpredsjednici Branko Grčić i Neven Mimica nisu znali novinarima u Vladi odgovoriti ni na pitanje koliki je iznos svih skrivenih dugova s kojima su preuzeli vlast, pravdajući se teškoćom definicije duga.

Za honorar od 2,3 milijuna kuna konzultanti su potvrdili ono što se znalo, da je stanje u državnim poduzećima i ministarstvima katastrofalno. Kao najveći uspjeh analize prezentira se otkriće golemog skrivenog duga Ministarstva zdravstva, za koji prozvani ministar iz HDZ-ove oporbe tvrdi da je lažan.

Uvažavajući sve metodološke prigovore i kašnjenje, profesor političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić smatra da projekt nije promašen: 'Načelno je clean start dobra ideja jer sada objektivnije vidimo svoju kliničku sliku.'

Za kontinuitet svih tih dubioza kaže da pokazuje zapravo 'kontinuitet nerada, javašluka i curenja novca; mijenjali smo dvije vlasti od 2000. godine, ali kontinuitet problema je nastavljen'.

Profesor s FPZ-a smatra da će se ovu analizu iskoristiti kako bi se ukazalo na nužnost poskupljenja. 'Projekt je bio važan kako bi se uvidjelo koliko je nužno restrukturiranje državnih tvrtki i ministarstava i kako bi se pokazala nužnost povećanja cijena nekih usluga. Dosadašnji tip argumentacije pokazao se promašen, izbjegavalo se povećanje cijena energenata iako je zapravo moralo doći do njihovih korekcija', komentirao je Luka Brkić za tportal.

Za ekonomista Ljubu Jurčića clean start je samo medijski spektakl u kojem je objavljeno ono što se već znalo. Kaže da je trebalo očistiti društva od neefikasnih troškova i nepravilnosti, i to iza zatvorenih vrata.

'Taj clean start je napravljen kao medijski šou, plaćeni spektakl koji ljude baš i ne zanima jer narod želi posao i plaću. To je nastavak nepotrebne priče kako ništa ne valja i kako Hrvati ne plaćaju poreze. Sve se to manje-više znalo, kako se radilo u državnim poduzećima i ministarstvima. Postoje međunarodni knjigovodstveni standardi koje je Hrvatska prihvatila, postojala su izvješća javnih poduzeća i ministarstava, njih su pregledavali njihovi revizori. Već 400 godina postoji dvojno knjigovodstvo; ako je HZZ-o radio s Medikom, netko je to morao knjižiti', komentirao je Jurčić za tportal.

Sporno mu je i što su konzultanti ušli u javna poduzeća mjesecima nakon što su u njih sjele uprave i nadzornici koje je postavila nova vlast, koji su sami mogli prikupiti te podatke: 'Kad sam ušao u Podravku, za dva sam mjeseca znao sve dubioze i zvao reviziju, provjerio ima li transakcija sa strane.'

Kao nužnost ističe stvaranje sustava nacionalnog računa, koji uz BDP mjeri još neke pokazatelje kao što su račun financijskih transakcija, input/output analiza (u odnosu na sektore) i račun nacionalnog bogatstva.

Hoće li vlast ohrabrena clean startom lakše krenuti u otpuštanja i povećanja cijena usluga? 'Vlasnik tih poduzeća je država, ona ne postoji zbog poduzeća, nego zbog građana i cilj joj je da oni imaju što bolji standard. Tek kada dignu standard građanima, mogu podići i cijene.'

Jurčića smeta što vlast ne vidi razliku između vođenja poduzeća i makroekonomske politike Vlade: 'Naravno da je konzultantima cilj samo da poduzeća pozitivno posluju, ali s obzirom na to da je država njihov vlasnik, ona ne smije zaboraviti da je njen prvenstveni cilj standard građana.'