Proizvodnjom kisika za bolnice, koji u zdravstvu ima niz primjena, a i glavni je sastojak za oporavak teže oboljelih od covida, u Hrvatskoj se bavi pet tvrtki. One ne rade isključivo medicinski kisik, već i druge plemenite i specijalne plinove poput helija, vodika i dušika.

U pandemiji, koja je počela u ožujku prošle godine, najviše je skočila potražnja za medicinskim kisikom, a koji se od industrijskog kisika razlikuje u stupnju čistoće i načinu pohrane.

Od pet kompanija koje se bave medicinskim kisikom u Hrvatskoj, prema podacima Poslovne Hrvatske, čak četiri su lani zabilježile rast prihoda i dobiti, no Ljudevit Zechner, direktor tvrtke UTP plin, kaže da je pandemija podigla potražnju za medicinskim kisikom dok su lockdowni i ostali poremećaji u gospodarstvu doveli do pada potražnje za ostalim proizvodima.

'Veća potražnja za kisikom rezultirala je i višim neočekivanim troškovima, pa imamo ljude koji rade u tišini, ponekad i u tri smjene, kako bi se sve stiglo odraditi, a bolnice na vrijeme aktivirati nove covid odjele ili dodatne kapacitete. Zbog ugovora koje imamo potpisane s bolnicama sve nove troškove ne možemo naplatiti, zbog čega nam velika potražnja samo za kisikom ne znači da automatski više zarađujemo', pojašnjava Zechner.

Kaže nam i da je po pitanju proizvodnje medicinskog kisika Hrvatska posve samodostatna, tj. nije ga potrebno uvoziti. 'Iako je potražnja za kisikom bila jako velika u prvom valu pandemije, a jaka je i danas, nitko se ne treba nimalo brinuti pitajući se hoće li bolnice i pacijenti ostati bez kisika', kaže za tportal Zechner.

Direktor tržišnog lidera, Messer Croatia Plina, Robert Mustač iste je umirujuće poruke slao potkraj prošle godine, kada je izjavio da njegova tvrtka proizvodi 140 tona kisika na dan dok su dnevne potrebe bolnice otprilike od 10 do 20 tona na dan. 'Ne morate se bojati, naš kapacitet je šest, sedam puta veći od potreba za medicinskim kisikom. Kad je korona najžešća, koristimo šest do sedam puta više kisika, tako da građani mogu biti mirni', kazao je Mustač za dnevnik.hr.

Najviše kisika troši KB Dubrava, u kojem oko 500 pacijenata u jednom satu potroši oko 376.000 litara kisika i samo u siječnju ove godine potrošeno je više kisika nego u cijeloj pretpandemijskoj 2019. U splitskim bolnicama potrošnja kisika je udvostručena u odnosu na 2019. dok je u KBC-ima Zagreb i Rijeka viša za 40 posto.

Što se samih proizvođača tiče, vidljivo je da su im prihodi lani blago rasli, ali nedovoljno da bi ublažili pad potražnje u drugim industrijama koje opskrbljuju raznim plemenitim i specijalnim plinovima.

Uvjerljivi tržišni lider je zaprešićki Messer Croatia Plin te je prošlu godinu zaključio s prihodom od 241 milijun kuna ili 12 milijuna kuna više nego 2019. Za 12 milijuna kuna porasla im je i dobit, koja je iznosila 42 milijuna kuna, dok im je broj zaposlenih pao s 240 (2019.) na 215 (2020.).

Drugi najveći tržišni igrač tvrtka je GTG Plin s prihodom od 51,5 milijuna kuna u pandemijskoj godini i 49 milijuna kuna prihoda u 2019., čiji je broj zaposlenih u pandemiji ostao nepromijenjen, 36, a dobit je porasla s 9,7 na 12 milijuna kuna.

Prihodi tvrtke SOL Croatia porasli su solidnih deset milijuna kuna u protekloj godini (s 27 na 37 milijuna kuna) dok je gubitak od 600.000 kuna pretvoren u dobit od 1,56 milijuna kuna.

Najmanji igrači u Hrvatskoj koji se bave proizvodnjom medicinskog kisika tvrtke su Istrabenz plini i UTP. Istrabenzu je lani ukupan prihod pao za četiri milijuna kuna, na 28 milijuna kuna, dok je dobit smanjena s 1,2 na 800.000 kuna. UTP-ov prihod porastao je pak za dva milijuna, na 25 milijuna kuna, dok je gubitak od šest milijuna kuna pretvoren u 2,5 milijuna kuna neto dobiti.