Karlovačkoj banci je istekao rok od tri mjeseca koliko je smjela biti ispod minimalne granice kapitala, a budući da se dioničari nisu usuglasili i uplatili novac, ceh će platiti imatelji hibridnog kapitala, piše Poslovni dnevnik.

Posljednji podaci ukazuju da je Kaba imala 21,5 milijuna kuna polugodišnjeg gubitka uz pad kapitalne adekvatnosti na 10,15 posto, a kapital se nastavio topiti i kasnije. Tako je početkom listopada isteklo 90 dana koliko je smjela bi ispod devet posto adekvatnosti kapitala (75 posto minimuma) pa su obveze dioničara preuzeli vlasnici hibridnog kapitala. Propisi nalažu Upravi da, ako se u tom roku ne poveća temeljni kapital, automatski pretvori hibridne depozite u dionice pa je od 52,4 milijuna kuna hibrida31,3 milijuna postalo prvorazredni kapital

To za dojučerašnje povlaštene depozitare ne bi smjela biti novost, jer su povlaštenu kamatnu stopu u ugovorima i dobili pod posebnim uvjetima. Među njima je i Zagrebačka nadbiskupija koja je u Kabi imala oko 20 milijuna kuna hibrida, od čega je nešto manje od polovice sada pretvoreno u dionice.

Nakon prisilne dokapitalizacije Crkva će postati manjinski dioničar banke, a točan udjel bit će poznat 18. listopada kada transakcija bude provedena u depozitoriju. 'Da bi se smatrao hibridnim depozitom i time uračunavao u kapital banke, novac mora imati karakteristike dugoročnosti i stabilnosti. To znači da je ugovoren na najmanje šest godina. Deponenti za to dobivaju povlaštenu kamatu, daleko višu od bilo kakve na tržištu, a ona se na domaćem tržištu kreće u rasponu od šest do čak 11 posto', kaže upućeni izvor blizak regulatoru.

Visoka kamata ima svoju cijenu, a to je da povlašteni štediše ne mogu povući depozit, kao i da u međuvremenu mogu postati dioničari - ne svojom voljom. Propisi središnje banke jasno naglašavaju da za hibridni instrument DAB ne garantira. O potezu kojim se banka vratila 'u zeleno' u petak su obaviješteni svi novi dioničari, a detaljni razgovori tek slijede.