Ekonomski oporavak na Starom kontinentu posljednjih dana ponovno je došao pod znak pitanja. Razlog? Naravno, četvrti val koronavirusa koji je već doveo do lockdowna u Austriji i najave djelomičnog zatvaranja u Njemačkoj
Vlade širom Europe ponovno uvode sve stroža zdravstvena ograničenja koja bi mogla smanjiti promet u trgovačkim centrima, obeshrabriti putovanja i utjecati na smanjene gužve u restoranima, barovima i skijalištima.
'Očekujemo nestabilnu zimsku sezonu', kaže Stefan Kooths, direktor istraživanja Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu u Njemačkoj, dodajući:
'Čini se da pandemija trenutno utječe na gospodarstvo negativnije nego što smo prvotno mislili.'
Teška ograničenja koja su zahvatila Europu prvih mjeseci pandemije prošle godine završila su smanjenjem gospodarske proizvodnje za gotovo 15 posto. Cjepiva i pad stope zaraze pomogli su zemljama da nadoknade neke od tih gubitaka, ali nejednaka pokrivenost cjepivom na kontinentu mogla bi ugroziti te dobitke.
I prije nego što im je naređeno zatvaranje trgovine u Austriji pretrpjele su gubitak prihoda od 25 posto za studeni u usporedbi s istim razdobljem 2019., priopćilo je maloprodajno udruženje te zemlje.
Iako je zadnja šoping subota prije zatvaranja - trgovine u Austriji zatvorene su u nedjelju - bila jača od istog dana prije dvije godine, kaže grupa, to neće biti dovoljno za nadoknadu gubitaka koji se očekuju u narednim tjednima.
Hoteli nisu prošli puno bolje u tjednu prije početka lockdowna jer je svaka druga rezervacija otkazana, priopćila je austrijska udruga hotela Ö.H.V..
Ipak, ukupni izgledi nisu ni približno tako strašni kao prošle godine. Iako je nekoliko analitičara poništilo svoje prognoze za listopad, studeni i prosinac, ipak se očekuje da će rast biti pozitivan, s godišnjim porastom koji se kreće oko pet posto. Stope nezaposlenosti su pale, a u nekim područjima poduzeća se žale na nedostatak radne snage.
Odluka Austrije da uvede trotjednu blokadu osim osnovnih aktivnosti – kojom se zatvaraju sve trgovine osim onih što nude osnovne potrepštine te dopušta restoranima da poslužuju samo obroke i zahtijeva od ljudi da ostanu kod kuće – ne mora nužno biti u skladu s onim što će činiti druge vlade diljem Europe. Čelnici u Francuskoj i Britaniji prošli tjedan signalizirali su da ne planiraju novo zatvaranje.
Claus Vistesen, glavni ekonomist za eurozonu u Pantheon Economicsu, rekao je za The New York Times da, iako je jasno da ograničenja i blokade imaju značajan i neposredan utjecaj na gospodarstvo, manje je vjerojatno da će ograničena i povremena zatvaranja - poput onih koja već postoje u nekim zemljama - dovesti do velikog zastoja u ukupnom rastu.
Rastuća stopa zaraze također će gurnuti zabrinutost zbog inflacije - barem u bliskoj budućnosti - 'malo u pozadinu', rekao je.
Međutim za pojedinačne tvrtke i regije čak i trenutna ograničenja mogu se pokazati razornim.
Tjedni koji prethode Božiću među najvažnijim su danima za kupovinu u Austriji i Njemačkoj, državama u kojima se ljudi okupljaju na otvorenim tržnicama kako bi jeli, pili i kupovali darove. Tradicionalne tržnice u regiji, inače otvorene od kraja studenog do 24. prosinca, također su važna turistička atrakcija i ostvaruju veći prihod rezervacijom hotela i drugim kulturnim događanjima.
Prošle godine mnoge su tržnice potpuno zatvorene, pa su se i prodavači i kupci radovali ovoj godini.
Zatvaranje u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu kontinenta, trenutno je malo vjerojatno, a Carl B. Weinberg, glavni ekonomist u High Frequency Economicsu, upozorio je da bi ono moglo dotući cijelu Europu.
'Ako Njemačka ode u lockdown, Europa će se vratiti u recesiju', rekao je.
Kako piše CNBC, njemačka vlada razmatra uvođenje punog lockdowna, pa taj scenarij više nije neizgledan.
U Francuskoj, drugom po veličini europskom gospodarstvu, predsjednik Emmanuel Macron ne želi preokrenuti ekonomske dobitke jer su izbori zakazani za travanj. Unatoč upozorenjima zdravstvenih stručnjaka da još jedan val koronavirusa pogađa Francusku 'brzinom munje', Macron je prošlog tjedna rekao da neće ponovno zatvoriti dijelove gospodarstva niti slijediti Austriju.
Gotovo 70 posto francuskog stanovništva cijepljeno je s obje doze, a zemlja je ove godine nametnula zdravstvenu propusnicu koja zahtijeva od ljudi da pokažu dokaz o cijepljenju kako bi putovali vlakovima i avionima te ušli u restorane, kina i velike trgovačke centre.
Vlada će sada zahtijevati booster dozu za osobe starije od 65 godina da bi propusnica ostala valjana, a Francusko vijeće za zdravstvenu zaštitu sastat će se ovih dana s Macronom kako bi razgovarali o drugim opcijama za usporavanje širenja koronavirusa.
Vlada, rekao je glasnogovornik ovog tjedna, 'cijenu ograničenja stavlja na necijepljene, a ne na cijepljene ljude'.