'Ta lakoća baratanja teškim riječima u javnom političkom prostoru, mislim da je došlo krajnje vrijeme da prestane; taj diskurs i razgovori dva čelna čovjeka ove države čine me nekako jadnim i uvrijeđenim. Uvrijeđen sam time što čelnici moje države komuniciraju na taj način', rekao je Štern tijekom gostovanja u N1 studiju.

Rekao je da nema stav o postavljanju Davora Filipovića za ministra gospodarstva jer ga 'ne poznaje osobno'.

'Pokušavam se maknuti od neslanih šala na njegov račun. Treba ga pustiti da radi. On ima dobrog državnog tajnika Miletića, pozove ljude, dobije brifing i ode u Bruxelles. Apelirao bih da mu se da malo vremena da se snađe, a onda ćemo vidjeti i moći dati ocjenu o tome kako on to radi', rekao je Štern.

Novom ministru, istaknuo je, nikakva kvalifikacija nije to što je bio u Nadzornom odboru Ine.

'Taj NO je nakaradan i u nakaradnom sustavu upravljanja Inom', rekao je Štern, dodavši da to misli jer se ne zna radi li rafinerija u Rijeci ili ne. 'Sada s pozicije ministra treba inzistirati na tome da Rijeka radi i da bude ta koja će osigurati opskrbu tržišta derivatima ako dođe do bilo kakvog prekida isporuka', rekao je energetski stručnjak.

Hoće li Hrvatska plaćati plin u rubljima ili eurima?

Štern kaže da je kod pitanja ruskog plina prvi segment onaj tko ga dobavlja, što je u slučaju Hrvatske PPD.

'Njihova je odluka i znaju dokad traju isporuke, kakvi su uvjeti ugovora, plaća li se unaprijed i slično. To su trgovinski uvjeti. Drugo je političko pitanje - hoće li Hrvatska stati uz stav zemalja koje će prihvatiti promijenjeni način plaćanja, a to je plaćanje u dolarima ili eurima, što se u Gazprombanci u Rusiji pretvara u rublje i to je velika mjenjačnica. Iz toga ne bih radio neko veliko pitanje, ali druge države nisu i njima je obustavljen plin', rekao je energetski stručnjak.

Smatra da i Bugarska i Poljska, unatoč svojim tvrdnjama, itekako ovise o ruskom plinu, ali da im je vjerojatno Europa osigurala određene količine.

'Bugarska leži na jednom plinovodu, preko kojega se mogu snabdijevati, a Poljska ima terminal za LNG, ali ekonomije tih zemalja svakako će stradati. To nije naš problem. Mene čudi nesposobnost Europske unije da se nosi s takvim izazovima. Od prvog dana govori se o sankcijama Rusiji i plinu, a tek danas sastat će se vijeće u Bruxellesu i dogovoriti na koji će se način provesti sankcije. To je vrlo neozbiljno', smatra Štern, kojem smeta i nedostatak reakcije UN-a.

'Griješe i UN i EU'

Rekao je da to otvara prostor nepoštenim trgovcima da kupuju rusku naftu, na otvorenom moru je miješaju s drugima i to nazovu 'novim blendom nafte'.

'Da se UN 2014. godine ispravno postavio prilikom aneksije Krima, da su tada reagirali i da su došle plave kacige u Doneck i Luhansk, ovo se ne bi dogodilo. Sankcije nisu sankcije, nego se otvara Rusima mogućnost da se pregovara. Još mi jedna stvar pada u oči, a to je da cijelo vrijeme, dok se pregovara o sankcijama, kroz Ukrajinu teku ruska nafta i plin i ona dobiva novac od tog tranzita. Sve skupa je to nedovoljno kvalitetno odrađena priča prvenstveno Ujedinjenih naroda i onda Europske unije, a sad se nalazimo pred dilemom što će napraviti današnji skup u EU i baš me zanima kako će to danas izgledati, jer neke zemlje mogu uložiti i veto', smatra Štern.

Zabrinut za tvornicu umjetnih gnojiva u Kutini

Države koje najviše ovise o ruskim energentima su pribaltičke zemlje Litva, Latvija i Estonija, rekao je Štern za N1 te dodao da su to dovoljno male zemlje s ne toliko ranjivom ekonomijom pa će uz pomoć Europske unije sve uspjeti prebroditi. No u odnosu na njih će na profitabilnosti i konkurentnosti, kaže, izgubiti Njemačka jer znatno ovisi o ruskom plinu.

Osvrnuo se i na izjave premijera Andreja Plenkovića o tome da Hrvatska može biti 'mirna i spokojna' kada je riječ o ruskom plinu, podsjetivši da će ljeto dobro proći, ali da dolazi jesen.

'Brine me tvornica umjetnih gnojiva u Kutini. Tješimo se time da nam je uz turizam glavna gospodarska grana poljoprivreda, ali ona bez umjetnih gnojiva ne može funkcionirati. Cijena umjetnog gnojiva je s 200 dolara po toni narasla na 1200 dolara po toni i poljoprivrednici imaju pravo kad govore da su im se bitno pogoršali uvjeti rada', rekao je Štern.