Projekt izgradnje hrvatskog terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) nalazi se na prekretnici. Ako se stvari uskoro ne ubrzaju, dolazi u pitanje početak rada planiran u 2014, izjavio je za Ruters predstavnik stranih investitora
'Još uvijek je moguće da ispoštujemo rokove, ali to je sve veći izazov', rekao je Michael Mertl, generalni direktor konzorcija Adria LNG.
Konzorcij trenutačno čine njemački E.ON Ruhrgas, austrijski OMV, francuski Total i slovenski Geoplin. Više od godinu dana čeka se da im se pridruže i predstavnici s hrvatske strane, i to Ina, HEO i Plinacro, sa zajedničkim udjelom od 25 posto.
IZBOR NOVOG MINISTRA KOČI PROJEKT
'Bez njih ne možemo pripremati komercijalne ugovore. Ističe nam vrijeme ako želio postati operativni 2014. U ovom trenutku nemamo nikakvih naznaka kad će nam se pridružiti', požalio se Mertl.
U konzorciju se boje da će čitavu stvar još više oduljiti izbor novog ministra gospodarstva. Također, neki procjenjuju da Ina namjerava napustiti plinski biznis što znači da bi se povukla i iz LNG projekta.
Planirana vrijednost ulaganja u terminal na Krku je 800 milijuna eura, bez plinovoda. S plinovodima bi ulaganje moglo dosegnuti milijardu eura
Domaća trojka zasad oklijeva, jer se ne mogu dogovoriti o raspodjeli udjela. Veći postotak znači da će netko snositi veće troškove gradnje, od ukupno oko 250 milijuna eura, koliko bi trebala pokriti hrvatska strana. U ovom trenutku nijedna tvrtka ne raspolaže dovoljnom količinom novca za takvo ulaganje.
ZAVRŠENA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
Sredinom listopada završena je Studija o utjecaju na okoliš, koja sadrži više od 800 strana, a njezin zaključak je da će LNG na Krku imati prihvatljiv utjecaj na okoliš, bez zagađenja mora i zraka. Zanimljivo je to što je čitava studija dostupna na stranicama konzorcija Adria LNG, što je presedan.
'Dosad je studije objavljivalo ministarstvo gospodarstva, i to u skraćenom obliku. Iz toga ste mogli iščitati samo zaključke, ali ne i algoritme na osnovi kojih su oni izvedeni. Zbog toga pozdravljamo ovaj potez', rekao je za tportal Vjeran Piršić iz udruge Ekokvarner.
Za 19. studenoga, u Omišlju je najavljena javna rasprava na kojoj svi zainteresirani mogu dati primjedbe na studiju.
SEDAMDESET TONA VARIKINE PROTIV ŠKOLJKI I ALGI
Za Piršića je sporno to što će iz postrojenja dnevno izlaziti 58,5 tisuća kubika pothlađene vode za pet stupnjeva Celzijevih. Isto tako, za odstranjivanje školjki i algi s dijelova pod morem godišnje će se koristiti oko 70 tona varikine. Također, predviđeno je razbijanje podvodnog brijega ispred budućeg priveza za brodove, površine 12.000 metara kvadratnih.
'Mislim da su neki dijelovi studije nategnuti. Zbog toga ćemo angažirati eksperta koji će provjeriti sve sporne navode. Bit ćemo spremni za javnu raspravu', zaključio je Piršić.
