Siromaštvo je jedino što u Hrvatskoj raste posljednjih godina. Tečajni udar na korisnike kredita u švicarskim francima samo je posljedni u nizu udara koji sve više građana gura u zonu egzistencijalne ugroženosti. Može li se i kako dalje, pitanje je na koje su uredniku emisije HRT-a Otvoreno Domagoja Novokmeta odgovore dali dr.sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nino Žganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva te ekonomist Velimir Šonje.
Siromaštvo ima jako puno lica. Puno je različitih primjera, vrlo različite situacije. Nemamo podatke koliko je ljudi u Hrvatskoj ekstremno siromašno. Imamo podatak da je 20% stanovništva izloženo riziku od siromaštva. Koliko je od njih ekstremnno siromašno - ne zna se. Ljudi su zaista u očaju, ima sve više ljudi koji gube krov nad glavom, sve više gladnih ljudi. Rizik siromaštva je kad imate manje od 1909 kuna po članu domaćinstva. Ljude koje je Vlada svojom bankarskom politikom gurnula u glib treba sada izvući, rekao je Žganec
Ne bavim se siromaštvom. Mogli smo na vrijeme znati da su ti krediti opasni. Iz više razloga se dogodilo da su građani ulazili u takve poslove i sada plaćaju cijenu. Smatram da regulator doista nije učinio dovoljno kako bi zaštitio potrošače od rizičnih financijskih proizvodaa. Slabije smo financijski pismeni od prosjeka OECD-a - od 18 istraživanih zemalja mi se nalazimo na 14 mjestu. To se vidi u stavu koji građani imaju - da je kupnja nekretnine najbolji vid štednje. Tečaj je prilično složen pojam, studenti ekonomije teško uče o tome na fakultetu pa je razumljivo da je to građanima teže shvatljiv pojam. Međutim, to ih ne oslobađa od dijela njihove odgovornosti, rekla je Vizek
S naknadnom pameću lako je govoriti o odgovornosti regulatora. Tečaj švicarskog franka je bilo gotovo nemoguće predvidjeti u zadnjih pet godina. Zadnje desetljeće je Hrvatska živjela u balonu raspoloživosti novca. Država je bila pokretač jednog osjećaja da novca ima u izobilju. Privatni sektor je vidjevši što se događa onda to i slijedio. Banke su nudile, ljudi su uzimali kredite. Imate veliku raspravu oko odgovornosti guvernera Vujčića. On zaista jest upozoravao. Je li netko trebao zabraniti takve kredite, npr. tadašnja Vlada. S naknadnom pameću odgovor je da. Tada su to bili jeftini krediti s niskom kamatom, je li tada trebalo to zabraniti? Takva bi Vlada vjerojatno tada propala, rekao je Šonje
Što su još na temu siromaštva, kredita i zaduženosti rekli Žganec, Vizek i Šonje pogledajte na stranicama HRT-a
