'Tekst u Jutarnjem listu je pun netočnih konstrukcija temeljenim na, većim dijelom, neistinitim podacima. Potpuno je netočna tvrdnja u naslovu da su državne tvrtke u poslu s Dalekovodom izgubile dvije milijarde kuna. Dalekovod je zbog toga pokrenuo postupak podnošenja tužbe protiv nakladnika, urednika i novinara. Dobit na inozemnim projektima je veća nego kod kuće i takvi nam napadi nanose nenadoknadivu štetu.

ISTRAGA

Nitko od istražnih organa Dalekovoda zasada nije zatražio nijedan dokument vezan uz teme koje se pojavljuju u medijima. Prema tome, možemo samo zaključiti da nema istrage. Kad bi ona postojala, valjda bi se provodila u Dalekovodu.

TRANSFORMATORSKE STANICE

Dalekovod je na međunarodnom natječaju pobijedio i sklopio ugovor s HAC-om za elektroenergetsko napajanje autoceste. U skladu s natječajnom/projektnom dokumentacijom, Dalekovod je nabavio transformatorske stanice od dobavljača Končar i pritom zaračunao uobičajene manipulativne troškove od 5,6 posto.

Afera trafostanice je izmišljena. Zašto, treba pitati one koji to izmišljaju.

TLM

Konzorcij ADRIAL d.o.o., koji čine manjinski dioničari Dalekovod, Aluflexpack, Konstruktor-Inženjering, FEAL I Zagreb-Montaža, pobijedio je na međunarodnom natječaju i sklopio Ugovor o preuzimanju TLM-a 7. 12. 2007. godine.

Ugovor o isporuci električne energije između HEP-TLM-ALUMINIJ MOSTAR, a koji osporava Jutarnji list, sklopljen je u travnju 2007. godine, dakle prije preuzimanja TLM-a.

ADRIAL je imenovao novu upravu TLM-a tek u ožujku 2008. godine, nakon što je ispunio sve uvjete iz Ugovora o privatizaciji i prijenosu dionica TLM te stekao vlasništvo upisom u Središnju depozitarnu agenciju.

Pritom valja naglasiti, Ugovor o isporuci električne energije HEP-TLM za potrebe vlastite potrošnje TLM-a u skladu je s važećim tarifnim sustavom HEP-a i nema veze s cijenama električne energije HEP-TLM-ALUMINIJ MOSTAR.

Nudimo onima koji tvrde da Dalekovod tamo zarađuje novac od države (poreznih obveznika) da kupi udio od Dalekovoda za jednu kunu. Ma ne treba ni za kunu - poklanjamo! Ta naša ponuda sve govori. TLM je za Dalekovod čisti gubitak.

Poduzeća nastala restrukturiranjem TLM-a na 30. 9. 2009. godine ostvarila su sljedeće rezultate:
- TLMTVP d.o.o. – gubitak od cca 82 milijuna kuna,
-TLM TPP d.o.o - gubitak od cca 21 milijun kuna,
-ADRIA PLUS d.o.o. - gubitak od 28 milijuna kuna, odnosno ukupno 131 milijun kuna zbog svjetske recesije pada cijene aluminija na londonskoj burzi metala. Pritom treba znati da nijednom nije kasnila nijedna plaća.

Naglašavamo još jednom da ni ADRIAL, ni TLM, ni bilo koja članica Konzorcija nema vlasništvo u ALUMIJIJ MOSTAR. Država je prijenos 12 posto vlasništva u ALUMINIJ MOSTAR na Hrvatski fond za privatizaciju provela prije provedbe privatizacije TLMN-a.

PRIVATIZACIJA (pitajte sindikat)

Knjiga dionica Dalekovoda vodi se precizno u Središnjem klirinško depozitarnom društvu (SKDD) već više od šest godina. Privatizacija je u svim fazama prolazila rigorozan nadzor nadležnih ustanova, sve do izlaska Dalekovoda na burzu u ožujku 2001.

Mogućnost sudjelovanja u privatizaciji imali su svi zaposleni radnici.

Počela je još prije 17 godina kada je 681 tadašnji i bivši zaposlenik Dalekovoda mogao kupiti dionice po povlaštenim uvjetima (50 posto nominale na rok do 20 godina i najviše protuvrijednosti 20.000 njemačkih maraka).

Svim zaposlenim radnicima 2000. i 2001. godine putem dva programa organiziranog radničkog dioničarstva ponovno su ponuđene sve dionice iz trezora na otkup u šest godina uz šest posto godišnjih kamata i učešće od šest posto. Sudjelovalo je ukupno 845 plus 534 radnika.

Sve dionice u svim fazama privatizacije (1997, 2000. i 2001. godine) su u cijelosti otplaćene i radnici su mogli s njima slobodno raspolagati.

Dalekovod danas ima cca devet tisuća dioničara na koje smo ponosni svi mi koji smo zaduživali osobnu i obiteljski imovinu, podizali kredite po komercijalnim uvjetima od ZABA-e otkupljivali dionice.

U svemu tijekom procesa privatizacije bila je konzultirana i pitana za odobrenje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga HANFA, ranije Komisija za vrijednosne papire, a sve je objavljivano u medijima, na web stranicama i portalima.

Državna Revizija u cijelosti je provjerila i dala mišljenje o provedbi privatizacije, a zadnji put je to u veljači 2003. godine obavio Državni ured za reviziju te dao ocjenu da su ostvareni svi postavljeni ciljevi privatizacije i da je ona provedena u skladu s propisima.

Otkud napadi i s kojim ciljem?' pitaju se na kraju priopćenja iz Dalekovoda.