Danas su u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca u sklopu Deloitteovog SheXO kluba predstavljeni rezultati trećeg istraživanja 'Raznolikost i inkluzivnost na radnom mjestu'. Istraživanje je provedeno u organizaciji Deloittea i HUP-a tijekom siječnja i veljače 2024. godine te prikazuje stavove i razmišljanja 196 žena i muškaraca koji obnašaju najviše upravljačke pozicije u međunarodnim i domaćim poduzećima diljem Hrvatske
Uzvanike je u uvodnom dijelu događanja pozdravila Helena Schmidt, voditeljica hrvatskog ureda Deloittea i regionalna voditeljica SheXO inicijative koja je izjavila: 'Deloitte ulaže u jednake prilike žena i muškaraca već godinama. U hrvatskom uredu Deloittea imamo sedam partnera od kojih su tri žene, a u ukupnom broju zaposlenih opet prednjače žene - 58 posto. Ovi brojevi jasno pokazuju našu posvećenost raznolikosti i inkluzivnosti te nastavljamo s naporima da stvorimo okruženje gdje svaka osoba ima priliku napredovati i ostvariti svoj puni potencijal.'
'Poznato je da zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti ostvaruju značajne prednosti te da rodna ravnopravnost u ekonomskom smislu dovodi do snažnijeg rasta BDP-a i boljeg društvenog balansa, a kompanije koje njeguju rodnu ravnopravnost dokazano su uspješnije i konkurentnije na tržištu. Žene donose jedinstvene perspektive i inovativne ideje u poslovni svijet, stoga rodna ravnopravnost u gospodarstvu, osobito na najvišim razinama, mora postati standard koji kao društvo ne da moramo, već želimo postići', izjavila je Manuela Šola, predsjednica NO HUP-a.
vezane vijesti
Uspoređujući rezultate s istraživanjem koje je provedeno prije pet godina, možemo zaključiti kako nema velikih i značajnih promjena u stavovima i razmišljanjima koji se odnose na pozicije žena u poslovnom okruženju, unatoč tome što smo u tom periodu prošli kroz korijenite promjene u bližem i širem okruženju uključujući pandemiju te ratove u blizini.
Po mišljenju ispitanika, pozicija žena u poslovnom okruženju, u usporedbi s prethodnim istraživanjem, i dalje nije nimalo podržavajuća. Žene, primjerice, ulažu više napora kako bi bile na istoj poziciji kao muškarci, i to misli čak 93% ispitanika. 2019. godine tako je razmišljalo 96 posto anketiranih što je ipak neznatno ohrabrujuće.
Zanimljivo je kako je na pitanju o održavanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života došlo do preokreta. Ove godine je 54 posto ispitanika izjavilo kako muškarci bolje održavaju ravnotežu, dok je samo 33 posto smatralo da to bolje rade žene. Nasuprot tome, 2019. godine omjer je bio 44 posto za žene i 38 posto za muškarce.
Na pitanje kako je postojeća EU regulativa o ravnopravnosti spolova (poznata i kao direktiva o ženskim kvotama koja nameće obvezu uključivanja više-manje zastupljenog spola u upravljačka tijela velikih listanih kompanija) utjecala na poslovne prakse vezano uz zapošljavanje i radne odnose žena, čak 47 posto odgovorilo je kako nije mnogo, no prije svega zato što su i prije regulative imali snažnu žensku zastupljenost i to je možda i najbolja 'vijest' istraživanja. 16 posto anketiranih misli kako su koraci umjereni, a tri posto da su promjene u praksama značajne, dakle, 66 posto vjeruje kako su prakse itekako promijenjene na bolje.
Nadalje, 34 posto ispitanika smatra kako povećana zastupljenost žena u poslovnom vođenju može značajno pridonijeti korporativnoj održivosti, jer žene često donose različite perspektive i prioritete, a samo ih 12% misli kako rod i održivost nemaju nikakve veze jedno s drugim. 'Istraživanje je pokazalo kako postoje razlike u načinu rukovođenja između muškaraca i žena', navodi Karla Grgić Totić, viša menadžerica u Deloitteovom Odjelu za upravljanje rizicima, te nastavlja „Kompanije bi u konačnici mogle imati velike koristi od optimalnog omjera muškaraca i žena na ključnim pozicijama, jer, iako različiti, njihovi se načini rukovođenja nadopunjuju, što doprinosi ostvarivanju boljih poslovnih rezultata“.
Nakon prezentacije rezultata istraživanja održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali Višnja Božinović (članica uprave Raiffeisen banke), Maja Crnjak (direktorica sektora ljudskih potencijala Erste banke), Marinko Došen (predsjednik uprave AD Plastik), Sergio Galošić (predsjednik uprave Klimaopreme), Petar Thür (direktor Zagrebačke pekarne Klara) i Manuela Šola (predsjednica NO HUP-a).
Okrugli stol je moderirala Nataša Novaković, direktorica za ESG u HUP-u, koja je zaključila: 'Ovaj panel pokazao je veliku važnost pitanja jednakosti muškarca i žena, ne samo u kontekstu rodne ravnopravnosti, već i kao ekonomsko pitanje. Hrvatska udruga poslodavaca će u budućnosti i dalje promovirati ovu bitnu temu.'
