U prvoj polovici ove godine gubitak Croatia Airlinesa iznosio je 173,2 milijuna kuna. Dobro polugodište nisu imali ni 2019., kada nije bilo koronavirusa, podsjetimo, gubitak je tada iznosio 89,4 milijuna kuna. Kompanija je, kako se navodi u burzovnom izvješću, u prvom polugodištu podijelila sudbinu zrakoplovne industrije, a koja se zbog pandemije koronavirusa suočila s najdubljom krizom u svojoj povijesti.

Svjestan je toga i njen gotovo 100-postotni vlasnik, hrvatska država. Resorni ministar Oleg Butković ovog ljeta poručio je 'kako država neće odustati od Croatia Airlinesa' te kako će u devetom ili desetom mjesecu imati rješenje za kompaniju. Govorio je ljetos da dugoročno sama ne može opstati, zbog čega se za nju neuspješno traži strateškog partnera već godinama, da bi potraga bila prekinuta dolaskom pandemije. Kao potencijalno rješenje za spas razmatralo se spajanje Croatia Airlinesa s nekom od zračnih luka, no i deveti, a skoro i deseti mjesec prošli su bez iznošenja konkretnog rješenja.

Bajić je prvi put privremeno imenovan za šefa Croatia Airlinesa u travnju 2017., što znači da će u studenom ući u svoj osmi mandat. Pitamo kompaniju kakvi su im planovi za opstanak i imaju li dovoljno likvidnosti za poslovanje.

Odgovaraju nam kako se zbog krize provode racionalizacije na svim razinama poslovanja te da su u svibnju ove godine, radi prilagodbe uvjetima poslovanja uzrokovanim epidemijom koronavirusa, s reprezentativnim sindikatima potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora pa je dogovoreno smanjenje vrijednosti boda za 15 posto na razdoblje od godinu dana, a ove godine neće biti isplate božićnice i regresa.

'Istodobno, u kompaniji se kontinuirano i striktno provode Smjernice za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu Vlade Republike Hrvatske koje sadrže preporuke za prilagodbu i postupanje u doba gospodarske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa. Tako su u prva tri mjeseca epidemiološke krize korištene mjere Vlade Republike Hrvatske u vezi s odgodom plaćanja doprinosa i poreza na plaće. Nadalje, u listopadu se počela koristiti potpora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta, odnosno mjera skraćivanja radnog vremena. Riječ je o mjeri kojom se sufinancira dio plaća kod poslodavaca kod kojih je, zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom, došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Navedena mjera koristi se za veći dio zaposlenika, ovisno o zahtjevima radnog mjesta, a skraćenje je tijekom listopada iznosilo u prosjeku pet radnih dana dok će u studenom u prosjeku iznositi 10 radnih dana', kažu nam.

Kažu kako će im pomoć države trebati ovisno o trajanju pandemije. 'Croatia Airlines i u ovim je izvanrednim okolnostima potvrdila da predstavlja strateški dio hrvatske prometne infrastrukture jer ni u jednom trenutku nije prekinula prometovanje i upravo zbog toga s optimizmom gleda na najave većinskog vlasnika o tome da je Hrvatskoj potreban nacionalni avioprijevoznik te da se radi na pronalaženju rješenja za saniranje poslovanja i održivost tvrtke u budućnosti', zaključili su i dodali kako zbog drastičnog pada potražnje svoje letove obavljaju avionima Dash kapaciteta 76 sjedala, a Airbusi 319 sa 144 sjedala koriste se po potrebi. Jedan Airbus 319 je prizemljen i konzerviran, a ista je sudbina snašla i dva najveća aviona u floti, Airbuse 320.

Bez ozbiljne državne intervencije, drugim riječima, nacionalnom prijevozniku ne sprema se ništa dobro. Prema podacima kojima raspolaže International Air Transport Association (IATA), zemlje članice EU-a od početka krize na svoje su prijevoznike, kako nacionalne, tako i privatne, potrošile 35 milijardi eura.

Samo Lufthansa od države je dobila devet milijardi eura, Air France sedam milijardi eura, KLM 3,4 milijarde eura, a Alitalia tri milijarde eura. Po više od milijardu eura državne pomoći dobili su TUI, Swiss Airlines, portugalski TAP, Finnair, a obilne subvencije za spas radnih mjesta dobile su i brojne low-cost privatne kompanije poput EasyJeta, Ryanaira, Wizz Aira i Vuelinga. Kada će na scenu stupiti Vlada, planira li se paket za pomoć ili barem postavljanje trajne uprave, upitali smo i nadležno Ministarstvo prometa.

Kažu nam kako je nepovoljna situacija u sektoru civilnog zračnog prometa uzrokovala prilagodbu dinamike procesa pronalaska strateškog partnera za Croatia Airlines te je uslijed više sile proces stavljen u mirovanje. 'Usprkos tome niti jedan od ponuditelja nije službeno odustao od dostave obvezujuće ponude te će se proces nastaviti u slučaju promjene trenutačne situacije u sektoru, prvenstveno u smislu ublažavanja učinaka pandemije koronavirusa', kažu nam i poručuju kako je u planu raspisivanje novog natječaja za šefa uprave.

Dobro upućen izvor i poznavatelj zračne industrije kaže nam da mu je žao što se Bajiću od 2017. produljuju mandati i da je iznenađen time što nije dobio pun mandat za vođenje kompanije:

'Da ima mandat, mogao bi suvislo voditi poslovanje, a ovako se, davanjem privremenih mandata, šalje pogrešna poruka i ja iskreno tu priču s imenovanjem ne razumijem. Poništena su dva od tri natječaja, taj treći nikad nije završio. Što Bajić može napraviti u privremenom mandatu kad nema normalan ritam', kaže nam izvor te poručuje:

'Čemu se možemo nadati od tog poduzeća kad država ne želi imenovati upravu u trajnom mandatu. To je neobična priča i država mora odlučiti što će biti s Croatia Airlinesom jer ta kompanija iz ove krize samostalno izaći ne može, to je svima jasno. Ako problemi s koronavirusom potraju duže, tvrtka će biti u nepremostivim problemima, prihodi su pali, a cijelo tržište je posve nesigurno. Bez institucionalnih odluka nema napretka.'