Jačanje švicarskog franka u najnezavidniju je poziciju dovelo dužnike u Mađarskoj i Poljskoj, dok su u odnosu na te dvije zemlje hrvatski dužnici to osjetili u manjoj mjeri, navode analitičari Privredne banke Zagreb napominjući da se u kraćem roku i nadalje očekuje nešto jači franak, no uz njegovo postupno slabljenje procjenjuje se da će u srednjem roku, primjerice unutar 1-2 godine franak ponovo dosegnuti razine iznad 1,4 franka za euro (oko 5 kuna za franak)
Švicarski franak u posljednjih je godinu dana bio jedno od najneugodnijih iznenađenja za dužnike diljem, pretežno istočne, Europe čije su rate kredita znatno porasle uslijed jačanja franka prema euru te posljedičnog slabljenja lokalnih valuta prema franku, napominju analitičari PBZ-a.
Prema BIS-ovoj analizi, navodi se u PBZ Tjednim analizama, u najnezavidnijoj su se poziciji našli dužnici sa kreditima vezanim uz franak u Mađarskoj i Poljskoj kod kojih je volatilnost domaćih valuta prema euru (a time i franku) bila iznimno visoka te istodobno praćena visokim udjelom kredita vezanim uz franak u ukupnim deviznim, odnosno kreditima s valutnom klauzulom, od oko 45 posto.
Udio kredita vezanih uz 'švicarce' nakon ovih dviju zemalja ima Hrvatska (iznad 15 posto), no kako volatilnost tečaja kune prema euru nije bila tako visoka kao u slučaju forinte ili zlota, domaći su dužnici to osjetili u manjoj mjeri u usporedbi s ove dvije zemlje (visina kamata u ovom izračunu nije uzeta u obzir).
Tako je do polovice rujna kuna oslabila za 15 posto prema franku u usporedbi s krajem 2009., dok je u istom razdoblju forinta oslabila za 19, a zlot za 9 posto.
Interes za švicarskim frankom na međunarodnim tržištima počeo je jačati od izbijanja krize koja je poljuljala povjerenje u financijski sustav, odnosno gospodarstva eurozone i SAD-a.
Kako je franak uz jen tradicionalno utočište kapitala u nestabilnim vremenima, započeo je svoj uobičajeni rast te vrhunac dosegnuo početkom rujna ove godine kada je prijetilo i spuštanje tečaja prema euru do razine 1,25, miljama daleko od razine 1,5 koju je Švicarska središnja banka (SNB) smatrala optimalnom.
Napominje se kako se procjene analitičara o kretanju franka u nadolazećem razdoblju znatno razilaze pa dok neki očekuju nastavak jačanja sve do polovice sljedeće godine i rast prema razini od čak 1,2, drugi vjeruju da već s prvim kvartalom naredne godine kreće njegov postupan pad.
Općenita je ocjena analitičara, navodi se u PBZ Tjednim analizama, da se u 2011. godini očekuje i nadalje snažan franak te se procjenjuje da će se tečaj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,3-1,4 franka za euro, a Bloombergova konsenzus prognoza za kraj 2011. iznosi 1,36
U kraćem roku, dakle, zaključuju analitičari PBZ-a,i nadalje se očekuje nešto jači franak, no uz njegovo postupno slabljenje s rekordnih razina dosegnutih ove godine pa se procjenjuje da će u srednjem roku, primjerice unutar 1-2 godine franak ponovo dosegnuti razine iznad 1,4 franka za euro (oko 5 kuna za franak).
Pri tome analitičari PBZ-a Ana Lokin i Marko Škreb posebno naglašavaju da su sve prognoze vrlo nesigurne i stoga ih treba uzeti s velikom dozom opreza kada se donose individualne odluke o budućem kretanju franka.
U pogledu iz nešto duže vremenske perspektive, bitne posebno za one koji razmišljaju o konverziji kredita vezanim uz franak za kredit vezan uz euro, napominju kako je svaka procjena na dugi rok bliža nagađanju, a podaci iz prošlosti najčešće nisu dobar pokazatelj budućnosti.
Međutim ono što je izvjesno, dodaju, je da su oscilacije tečaja kune naspram eura manje nego naspram franka jer je tečaj prema euru reguliran od strane HNB-a (zbog visoke euriziranosti naše ekonomije), čime je tečajni rizik relativno manji.
