'Razgovarali smo s komercijalnim bankama u kojima Uljanik ima depozite, a koje bi se eventualno moglo osloboditi, ali one se tome protive jer bi time državno jamstvo za te kredite naraslo s 80 na 100 posto, što bi se onda moglo protumačiti kao neregularna državna potpora i protivno je pravilima Europske komisije', poručio je prošlog tjedna ministar Darko Horvat, dajući do znanja da ranije korišten model po kojem plaće osigurava država putem HBOR-a ili Hrvatske poštanske banke dodatno povećava njenu izloženost Uljaniku.

A samo zbog aktivacije jamstava država će ove godine naručiteljima brodova i bankama koje su kreditirale Uljanik morati platiti oko dvije i pol milijarde kuna.

Činjenica da Vlada odbija intervenirati oko isplate plaće radnicima Uljanika i 3. maja za rujan pokazuje da država više nije spremna ulagati u 'rupu bez dna'.

Da postojeći model brodogradnje nema budućnosti, pokazuje i Horvatov stav oko plana restrukturiranja. Nakon što je prvobitni plan doživio fijasko Vlada je kao najveći pojedinačni vlasnik Uljanika izradu novog dokumenta opet prepustila staroj Upravi, iako je ona odavno izgubila vjerodostojnost. Osim toga, ministar je najavio da će i ovoga puta plan proslijediti u Bruxelles neslužbenim kanalima.

Time je neizravno dao do znanja da Vlada ne stoji iza tog dokumenta te da je stečaj za nju izglednija alternativa.

Riječkom škveru već sutra istječe 60-dnevno razdoblje neprekidne blokade računa, nakon čega se automatski otvara stečajni postupak. Uprava i sindikati pokušali su uvjeriti vjerovnike da odblokiraju račune na jedan dan kako bi se odgodio stečaj i omogućila isplata plaće, ali bez podrške Vlade nisu imali šanse.

Iako svi zaziru od stečaja jer on podrazumijeva otkaze za većinu radnika, u ovoj situaciji otvaranje stečajnog postupka najbolje je rješenje za okončanje agonije. Stečaj omogućuje zaštitu od vjerovnika, minimiziranje tekućih troškova i provođenje postupnog restrukturiranja.

Također, kroz stečaj s preustrojem može se nesmetano nastaviti gradnja preostalih brodova uz zadržavanje potrebnog broja radnika. I konačno, vlasnici mogu u miru nastaviti pregovore s potencijalnim strateškim partnerima i omogućiti im ulazak u škverove bez preuzimanja dugova, što povećava vjerojatnost pozitivnog ishoda.

Iako to ne želi otvoreno priznati, jasno je da ministar Horvat vodi proces u tome smjeru. Zato je on sve snage bacio na pregovore s potencijalnim strateškim investitorima kojima nastoji olakšati ulazak u škverove.

'Oni su tu, s njima se razgovara o tome hoće li prihvatiti uvjete koje im možemo osigurati. Modeli dokapitalizacije i restrukturiranja vrlo su jasni - onaj koji želi ući u partnerski odnos ne želi plaćati stare i tuđe dugove', izjavio je u petak Horvat.

Poruka je jasna. Vlada više ne želi financirati propali model pod svaku cijenu, a opstanak škverova ovisi isključivo o interesu privatnog kapitala.