Thunberg se u New Yorku obratila šefovima i predstavnicima država pozivajući na ozbiljnije poteze kako bi se pokušale zaustaviti negativne posljedice klimatskih promjena prouzročenih ljudskim utjecajem. Na hitnost i važnost situacije upozorio je i glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres rekavši da 'ako hitno ne promijenimo naš način života, ugrozit ćemo sam život'.

I dok se u zgradi Ujedinjenih naroda pozivalo na odluke koje bi trebale ublažiti stupanj i brzinu klimatskih promjena, u uredima financijskih kompanija, a posebno onih koje upravljaju investicijskim fondovima, donosile su se odluke kojima se od tih klimatskih promjena treba i profitirati. Nakon što su ljetos dosegnuti i premašeni toplinski rekordi u nizu država Europe investitori su se oportuno okrenuli ulaganju u dionice tvrtki koje proizvode klimatizacijske uređaje. Nadaju se da će privatni vlasnici stanova i upravitelji poslovnih zgrada u Europi, u želji da se odupru budućim ljetnim vrućinama, početi sve više ugrađivati popularne uređaje za rashlađivanje.

Zahvaljujući takvoj potražnji i trendu vrijednost dionica tvrtki Johnson Controls, United Technologies i Ingersoll-Rand, koje se bave ugrađivanjem industrijskih verzija rashladnih sustava, od početka godine porasle su i za više od 25 posto, i to usprkos pesimizmu koji vlada oko očekivanog budućeg smjera svjetske ekonomije. Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine posljednjih mjeseci srezao je očekivanja analitičara o mogućem globalnom ekonomskom rastu. Spomenutim kompanijama pridružile su se dionice japanskih kompanija Daikin i Hitachi, poznatih po proizvodnji klimatizacijskih uređaja za privatne kuće i stanove.

Analitičari i upravitelji fondova komentiraju da je rastući trend u vrijednosti dionica posljedica nužnosti rashladnih sustava zbog globalnog porasta temperatura. Srpanj u Velikoj Britaniji ove godine bio je najtopliji otkad se vode podaci, a francuska prijestolnica Pariz ljetos se kuhala i pekla na rekordnih 42,6°C. Europsko tržište smatra se posebno atraktivnim jer se procjenjuje da tek petina europskih kućanstava ima klimatizacijske uređaje. U SAD-u taj udio iznosi 87 posto, a u Japanu čak 90 posto.

Velika razlika posljedica je kako različite kulture zbog koje se u Europi više pribjegava manje energetski zahtjevnim načinima rashlađivanja prostorija, tako i čistog zemljopisnog položaja. Gotovo polovica Europe nalazi se sjeverno od 50° zemljopisne širine te se sjever SAD-a nalazi otprilike na istoj zemljopisnoj širini kao i jug Europe. Slično vrijedi za Japan i najnastanjeniji dio Azije, u kojem su klimatizacijski uređaji uobičajeniji, a koji se nalaze južnije od najvećeg dijela Europe.

Izazov za europsko tržište bit će trošak prilagođavanja starih zgrada rashladnim sustavima i oni proizvođači koji svoje proizvode najbolje prilagode takvim uvjetima imat će najbolje šanse za uspjeh idućih godina. Također, rast potražnje za klimatizacijskim uređajima imat će veći utjecaj na vrijednost kompanija kojima takvi sustavi čine većinu proizvodnog portfelja. Europsko tržište smatra se atraktivnim jer instaliranje rashladnog sustava u uredima i poslovnim zgradama obično dovodi i do odluka o kupnji klima uređaja za kućanstva.

Prema procjenama američkog ministarstva energetike, globalna prodaja klimatizacijskih uređaja do 2030. porast će za 700 milijuna komada, a do 2050. za njih 1,6 milijardi. No na takve dugoročne procjene utjecaj bi moglo imati usporavanje izgradnje novih stanova u Aziji, odakle je posljednjih godina dolazio glavni poticaj za rast poslovanja.

Želja za korporativnim profitima iz koje je dijelom nastala i potrošačka kultura što je gurala snažnu industrijalizaciju, okrivljenu za klimatske promjene, tako će opet biti konačan cilj dijela društva. Dok Greta Thunberg i drugi aktivisti - zabrinuti za prirodu, okoliš i budućnost - pozivaju na jači angažman u borbi s klimatskim promjenama, na jači angažman će se izgleda odlučiti i financijaši i industrija iz sasvim drugih pobuda – ako u toj borbi mogu ostvariti profit.