Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,2 posto, na 105,30 bodova. Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti skliznula 0,1 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0770 dolara.

No, dolar je ojačao prema japanskoj valuti, za 1,8 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 155,75 jena.

Premda japanske vlasti i dalje upozoravaju da će intervenirati ako jen nastavi slabiti, dolar je prošloga tjedna znatno ojačao prema japanskoj valuti.

Doduše, njegov se tečaj kreće znatno ispod 160 jena, najviše razine u 34 godine, koju je dosegnuo nedavno, prije nego što je japanska središnja banka intervenirala na tržištu.

Dolar je ojačao jer se očekuje da će zbog povišene inflacije američka središnja banka zadržati kamate na sadašnjim razinama dulje nego što se očekivalo.

Prošloga je tjedna Lorie Logan, predsjednica ogranka Feda u Dallasu, kazala da nije jasno je li monetarna politika dovoljno restriktivna da bi spustila inflaciju prema ciljanoj razini od 2 posto i da je prerano za smanjenje kamata.

Počekom godine očekivalo se da će Fed ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, možda i za 1,5 postotnih bodova, počevši od ožujka, no sada se procjenjuje da će središnja banka smanjiti kamate za samo 0,25 postotnih bodova, i to najesen.

Po svemu sudeći, europske središnje banke započet će ciklus smanjenja kamata prije Feda.

Doduše, u četvrtak je britanska središnja banka zadržala kamatne stope nepromijenjene, no nakon poruka njezinih čelnika na tržištu se očekuje da će već u lipnju smanjiti kamate, po prvi put nakon nekoliko godina podizanja cijene novca.

Procjenjuje se, također, da bi u lipnju i Europska središnja banka mogla početi smanjivati kamate.