Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla i ponovno se približila najvišoj razini u 20 godina jer na financijskim tržištima vlada nesigurnost zbog rizika od recesije i jer se očekuje daljnje agresivno povećanje kamata Feda
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 105,39 bodova, pa se primaknuo najvišoj razini u 20 godina – 105,79 bodova, dosegnutoj 15. linja.
Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,3 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0415 dolara.
Tečaj dolara ojačao je i prema japanskoj valuti, za 0,1 posto, na 135,30 jena.
Nakon što je tjedan dana prije oslabio oko 0,5 posto, prošloga je tjedna dolarov indeks skočio više od 1 posto jer na financijskim tržištima ponovno vlada nesigurnost.
Svjetske su burze prošloga tjedna oštro pale jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka u cilju suzbijanja inflacije izazvati recesiju.
„Kada su ulagači zabrinuti, kupuju imovinu u američkoj valuti”, kaže Joseph Trevisani, analitičar u tvrtki FXStreet.com.
Nedavno je dolar bio pod pritiskom zbog niza podataka koji su pokazali da se rast američkog gospodarstva usporava. Ulagači su špekulirali da bi to moglo navesti Fed na manje agresivno zaoštravanje monetarne politike.
Stoga se trenutno na tržištu novca procjenjuje da bi u ožujku iduće godine ključna kamata Feda mogla iznositi 3,33 posto, dok su nedavno očekivali 4 posto. Sada se ta kamata kreće na 1,58 posto.
No, posljednjih dana čelnici američke središnje banke poručuju da će i u srpnju kamate biti znatno povećane, za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova, pa je dolar ponovno ojačao.
„S jedne strane, protiv dolara idu smanjene procjene u vezi kamata, no s druge strane, u prilog mu idu strahovanja od globalne recesije, nagomilani javni dugovi i niz ostalih problema”, objašnjava Joseph Trevisani.
Japanska je valuta, pak, pod pritiskom slabosti trećeg po veličini svjetskog gospodarstva, premda japanska središnja banka, za razliku od većine ostalih središnjih banaka u svijetu, i dalje pokušava podržati gospodarstvo labavom monetarnom politikom.
Euru, pak, ne idu u prilog ni usporavanje rasta gospodarstva eurozone, ni visoka inflacija.
U petak je objavljeno da je inflacija u tom bloku u lipnju dosegnula novu rekordnu razinu od 8,6 posto, dok je mjesec dana prije iznosila 8,1 posto.
Od početka godine dolar je prema košarici valuta na dobitku oko 10 posto.