Američka središnja banka, FED najvjerojatnije će zadržati ključne kamatne stope na postojećoj razini. Ovo je prva službena odluka centralne financijske vlasti u SAD-u nakon što je prisegnuo novi-stari američki predsjednik Donald Trump.

Upravo je njegov povratak na vlast jedan od razloga zbog kojeg su glavni tvorci ekonomskih politika u Sjedinjenim Američkim Državama odlučili zadržati postojeće razine ključnih kamatnih stopa od 4,25 do 4,50 posto.

Trump je, naime, imao brojne najave ekonomske prirode, a i uredbama koje je potpisao, naznačio je promjenu ekonomskog smjera i općenitog raspolaganja javnim novcem, sugerirajući široke rezove, naročito u izdvajanjima za investicije. Ne treba zaboraviti niti uvođenje carina od 25 posto za uvoz robe iz Meksika te 10 posto na uvoz iz Kanade, koje će stupiti na snagu 1. veljače.

Promjena smjera

Drugi razlog je i dalje povišena inflacija od 2,9 posto tijekom 2024. godine, što je i dalje na razinama iznad predviđenih dva posto, što je razlog zbog kojeg će FED ipak pribjeći taktici 'čekanja i promatranja', piše CNBC.

Zanimljivo, ranije prognoze kretanja ključnih kamatnih stopa su se znatno razlikovale od sadašnje izvjesne odluke. Kako piše Fortune, još u rujnu prošle godine namjeravali su smanjiti kamatne stope čak četiri puta tijekom 2025. godine, da bi u prosincu tu prognozu reducirali na dva smanjenja.

Spuštanje u Europi

S druge strane, Europska središnja banka (ECB) bi trebala spustiti ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, na 2,75 posto unatoč neizvjesnim tržišnim kretanjima i upornoj inflaciji, koja je u prosincu na godišnjoj razini iznosila 2,4 posto, piše Morning Star. Pritom treba reći da je važan faktor jačanje eura naspram dolara.

Uoči odluke koja će biti donesena u četvrtak, vrijedi podsjetiti kako je ECB tijekom prošle godine četiri puta snižavao kamatne stope, preusmjeravajući fokus s obuzdavanja inflacije na pomoć usporenom gospodarskom rastu, što je posljedica restriktivne monetarne politike, ali i velikog broja kredita koje građani i poduzetnici otplaćuju po starim, višim kamatnim stopama.

Odluku ECB-a će najvjerojatnije slijediti središnje banke zemalja eurozone, među kojima je i Hrvatska. Iz Hrvatske narodne banke već su najavili nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava. One bi trebale stupiti na snagu već u travnju, a naglasak će biti na nenamjenskim gotovinskim kreditima. 

'Upravo je u smislu smanjenja inflatornih pritisaka, ta mjera donesena je da se ograniči, odnosno smanji kreditna aktivnost. Što je kreditna aktivnost manja to će biti manja potražnja i očekuje se da će to pozitivno utjecati na inflatorne pritiske', komentirao je ministar financija Marko Primorac, dodavši da je alternativa za snižavanje inflacije ulazak u recesiju te val otkaza, što, poručio je, 'nitko ne želi'.