Odlazak u prijevremenu mirovinu u većini slučajeva nije izbor radnika, već ih na to primoravaju i poslodavci i postojeći zakoni. Zbog toga u Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU) smatraju da nije pravedno da se uvodi penalizacija od četiri do 20 posto, kao što najavljuju Vlada i Svjetska banka, na ionako niske mirovine ljudima koji ranije prestaju s radom
U ovoj godini broj umirovljenika porastao je za više od 56.000, od kojih je većina, prema riječima Jagode Milidrag Šmid iz HSU-a, otišla u prijevremenu mirovinu. Gotovo 85 posto njih primat će mirovinu manju od tri tisuće kuna.
'Zbog recesije poslodavci se rješavaju starijih djelatnika. Uz to, ako ste na burzi, a imate uvjete za prijevremenu mirovinu, automatski vas, prema postojećem zakonu, šalju na Zavod za mirovinsko osiguranje. I sad se naša Vlada sjetila da takve ljude još strože penalizira', istaknula je Milidrag Šmid na današnjoj konferenciji za novinare.
Jedino u slučaju kad je odlazak u prijevremenu mirovinu izbor radnika, smatra ona, tek tad bi on morao snositi posljedice svoje odluke. Uz to, kaže, nema potrebe mijenjati sadašnji postotak penalizacije, maksimalno devet posto, jer je on sasvim dovoljan kad se u obzir uzme visina današnjih mirovina.
Osim penalizacije Vlada bi u najavljenu mirovinsku reformu trebala uvrstiti i odredbu, mišljenja je Milidrag Šmid, po kojoj bi se stimulirao duži ostanak na radu, kao što je to slučaj u mnogim europskim zemljama.
Za nju su sporni i sadašnji uvjeti umirovljenja, kako za žene tako i za muškarce, jer se ne uzima dovoljno u obzir radni staž
'Nepravedno je da muškarac koji ima 63 godine i 43 godine staža ne može dobiti punu mirovinu, dok onaj koji ima 65 godina i samo 15 godina radnog staža to može. Radi se o genetskoj grešci sustava jer bi visina mirovine morala biti vezana uz visinu uplate', istaknula je Milidrag Šmid.
Ona se slaže da se izjednači uvjet dobi za odlazak u mirovinu između muškaraca i žena, ali traži da se na neki način nagrade žene koje uz posao često imaju zahtjevne obiteljske obaveze.
'Ako se ide u izjednačavanje žena i muškaraca, tad bi se trebale izjednačiti i mirovine između zastupnika i zastupnica, što sad nije slučaj', naglasila je.
Nova mirovinska reforma, koju najavljuju Vlada i Svjetska banka, bit će 11. reforma mirovinskog sustava od kraja 90-ih. Ako se njoj kao i dosadašnjima pristupi neodgovorno i brzopleto, tad nam ne gine, sigurna je Milidrag Šmid, još jedna.
'U mirovinskom sustavu sad vlada načelo nejednakosti. Sustav treba urediti, ali ne preko noći i sjekirom. Dosad nisam vidjela niti jednu dugoročnu simulaciju koja bi nam pokazala što će najavljene promjene značiti u stvarnom životu', rekla je Milidrag Šmid.
