Naime, u odnosu na kolovoz 2014. godine, javni dug je za čak 16,3 milijardi kuna viši što predstavlja rast od 6 posto godišnje. Također, u odnosu na kraj prošle godine ukupni javni dug je porastao za 7,7 milijardi kuna ili 2,8 posto.

Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini najvećim dijelom je pridonijela inozemna komponenta duga središnje države koja se krajem kolovoza spustila na 115,7 milijardi kuna što je za 2,3 milijarde kuna niže u odnosu na srpanj (pad od 1,9 posto).

Istovremeno, na godišnjoj razini je nastavila sa solidnim stopama rasta što je uz rastuću unutarnju komponentu rezultiralo dugom središnje države koji je u kolovozu iznosio 282,3 milijarde kuna čineći tako proko 98 posto ukupnog javnog duga.

Zbog navedenog smanjenja inozemne komponente, javni dug na razini središnje države posljedično je zabilježio mjesečni pad od 0,7 posto (niži je za 1,9 milijarde kuna u odnosu na srpanj), no istovremeno je u odnosu na prošlogodišnji kolovoz porastao za značajnih 16,6 milijardi kuna ili 6,3 posto. Također, u odnosu na kraj prošle godine, javni dug središnje države viši je za preko 8 milijardi kuna (3 posto).

Premda je u kolovozu javni dug na razini lokalnih jedinica (5,2 milijardi kuna) porastao za 46 milijuna kuna u odnosu na prethodni mjesec (0,9 posto), na godišnjoj razini je treći mjesec zaredom zabilježio pad.

U odnosu na isti mjesec prošle godine, niži je za 248 milijuna kuna (pad od 4,5 posto godišnje) te je u usporedbi s prosincem 2014. niži za 413 milijuna kuna ili 7,3 posto.

Stanje ukupnih državnih jamstava krajem promatranog mjeseca (7 milijardi kuna) potvrđuje kontinuirani pad na godišnjoj razini već sedmi mjesec zaredom. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, ukupna državna jamstva niža su za preko 1 milijardu kuna odnosno 13 posto dok su u usporedbi s koncem prošle godine niža za 666 milijuna kuna odnosno 8,7 posto.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem kolovoza oko 160,2 milijardi kuna (55,8 posto javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 105,7 milijardi kuna (36,8 posto) odnosi na državne obveze po kreditima.

Ostatak od 21,6 milijardi kuna (7,5 posto) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama. Podaci upućuju na zaključak da je mjesečno smanjenje ukupnog javnog duga u kolovozu najvećim dijelom posljedica smanjenja obveza države po dugoročnim državnim vrijednosnicama (za 1 milijardu kuna) te smanjenja obveza po kreditima (za 755 milijuna kuna).

Osim niskih stopa gospodarskog rasta, negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija te razmjerno visoki troškovi servisiranja javnog duga. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od 9 milijardi kuna što je gotovo 8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Analitičari Raiffeisen banke stoga očekuju da bi javni dug do kraja ove godine mogao dosegnuti gotovo 90 posto procijenjenog BDP-a.