Od ukupno 23.159 blokiranih poslovnih subjekata na kraju lipnja, 8.078 su pravne, a 15.081 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 35,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna, što je i očekivano s obzirom da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1 posto ili dugom od 1,6 milijardi kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,3 posto ili 800 milijuna kuna, Primorsko-goranske i Istarske s udjelom od 5,4 posto ili 700 milijuna kuna te Šibensko-kninske s udjelom od 5,1 posto ili 600 milijuna.

Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 29,5 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,7 posto u Ličko-senjskoj i 0,8 posto u Požeško-slavonskoj do 4,3 posto u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 834,5 tisuća kuna.

Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 653,87 tisuća kuna, Splitsko-dalmatinske županije sa 612,26 tisuća kuna te Šibensko-kninske sa 602,1 tisuću kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 530,57 tisuća kuna, što je za 9,4 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 585,58 tisuće kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 240,1 tisuću kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 3,5 posto u Karlovačkoj do 25,7 posto u Zagrebačkoj županiji.

Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Međimurskoj županiji (26,8 posto), Istarskoj (16,2 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (15,7 posto) te Gradu Zagrebu (15,5 posto).

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju lipnja odnosilo 2,9 milijardi kuna ili 23,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,2 milijarde kuna duga i udjelom od 17,9 posto, prerađivačka industrija sa 1,6 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 13,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,3 milijarde kuna duga i udjelom od 10,7 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju lipnja najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 4.861.

Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4.315, građevinarstva s 2.920 te prerađivačka industrija s 2.415 blokirana poslovna subjekta