Analitičari Goldman Sachsa vjeruju da će četiri najveća svjetska gospodarstva do 2015. godine biti Kina, Indija, SAD i Japan. Činjenica da se tri od četiri najveća svjetska gospodarstva nalaze u Aziji sugerira da se vraća stari svjetski poredak, misli Kishore Mahbuani iz Nacionalnog sveučilišta Singapura.

'Od prve do 1820. godine dva su najveća svjetska gospodarstva konzistentno bila Kina i Indija. U 19. i 20. stoljeću prevlast je preuzela Europa, pa kasnije Sjeverna Amerika, ali posljednjih 200 godina predstavlja povijesna odstupanja', kaže Mahbuani.

Baš kao što je nekad Džingis-kan vladao carstvom koje je zauzimalo više od petine površine Zemlje, prostirući se od Japana do istočne Europe, Kina i Indija ponovno stvaraju nekadašnju azijsku moć.

Tako Mahbuani tvrdi da azijske zemlje sve više vjeruju u svoju budućnost i u to da dolazi 'stoljeće Azije'. 'Kriza je strašno promijenila način razmišljanja u Aziji. Zapadnjaci su nam tvrdili da znaju upravljati svijetom, uvjeravajući nas da stvaraju najbolja gospodarstva na svijetu. Kako u to sada možemo vjerovati?', pita se Mahbuani.

Američki model kapitalizma donio je znatnu korist, ne samo azijskim gospodarstvima. Mahbuani vjeruje da je jedna od osnovnih vrlina koje su Azijci naučili od Zapada ekonomija slobodnog tržišta. 'To je pitanje pragmatizma. Azijske države rastu jer su napokon shvatile, apsorbirale i provele najbolju praksu.'

Ključni pomak dogodio se ove godine kada je grupa industrijski najrazvijenijih zemalja G8 proširena na grupu G20, pa su se Kina i Indija priključile novoj ekonomskoj eliti.

U novi svjetski poredak uključene su kompanije poput Embraera, brazilskog proizvođača aviona i Tate, indijskog konglomerata koji proizvodi čelik, ali u svom poslovanju ima i hotele i financije.

Konzultant Arindam Bhattachary misli da takve kompanije koje dolaze iz velikih, u osnovi siromašnih zemalja, imaju strašno kompetitivan DNK, koji se razlikuje od zapadnih tržišta.

Tvrtke koje dolaze iz tržišta u razvoju znatno su otvorenije poslovnim partnerima, akvizicijama i brzom učenju. Prema njegovom mišljenju, jedna od defenzivnih strategija kompanija sa Zapada trebala bi biti kupnja konkurenata s Istoka.

'Tata je izašao s Nanom. Iako su sve automobilske kompanije na svijetu mislile da to neće biti moguće, oni su ga proizveli', kaže Bhattacharya. 'Oni nemaju zaštitu patenata, niti investiraju milijarde dolara u istraživanje i razvoj, ali su vrlo domišljati u lansiranju novih proizvoda na tržište.'

Suprotno tome, azijske zemlje poput Južne Koreje i dijelova Kine prosperirale su na jeftinoj proizvodnji i izvozu proizvoda svoje jeftine radne snage u SAD i Europu.

Zapadnjaci sada više ne uzimaju halapljivo azijske proizvode, pa Aziji ponestaje tržišta za plasiranje proizvoda. Tu je i stav da azijsko gospodarstvo neće proći dobro u ovoj recesiji, jer su mnogi od njih samo izvoznici, a ne i potrošači.

A poduzmu li vlasti odgovarajuće mjere, potičući javnu potrošnju i izgradnju infrastrukture, Azija će postati kao i prije 400 ili 500 godina – centar svjetske moći.