Postkomunistička društva postigla su izuzetan ekonomski rast u razdoblju tranzicije u tržišna gospodarstva, no iako je taj proces utjecao na smanjenje razlika u tim društvima, percepcija nejednakosti među građanima je u porastu, što pogoduje rastućem protureformskom populizmu, pokazuje ovogodišnje Tranzicijsko izvješće Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
EBRD-ovo Tranzicijsko izvješće, čiji su zaključci predstavljeni u petak u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), ove je godine po prvi put fokusirano na temu nejednakosti u postkomunističkim društvima regije, a temelji se na ispitivanju više od 50 tisuća kućanstava.
Po riječima direktora odjela istraživanja EBRD-a Ralpha De Haasa, izvješće pokazuje da je u provedbi reformi u tim društvima u odnosu na početak tranzicijskog razdoblja ostvaren značajan napredak, no da daljnji napredak može ugroziti upravo percepcija građana o rastućoj nejednakosti i nedostatku pravednosti u razvoju društava.
'Gospodarski pokazatelji, koji primjerice kažu da je Hrvatska rasla za toliko i toliko, predstavljaju prosjek i ne znače da se mogu primijeniti na cijelu populaciju. Oni se odnose na dio populacije - istraživanja pokazuju da se prosječni rast odražava na oko 40 posto populacije kroz rast prihoda, dok prihodi preostalih 60 posto građana rastu bitno niže od prosjeka. Mislim da je to vrlo važna poruka koju nositelji politika uvijek moraju imati na umu', kazao je De Haas.
Direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Jelušić Kašić ističe da je izvješće pokazalo da je u Hrvatskoj stupanj zadovoljstava porastao tijekom tranzicije, kao i da je razlika u prihodima smanjena u 44 posto domaćinstva u odnosu na početak tranzicije.
Međutim, ističe da je tranzicija kao proces bila bolna, a izvješće pokazuje da je kao takva građane koštala i zdravlja. 'Čak su i ljudi koji su rođeni u tom jednom težem periodu bili i visinom niži, međutim napredak se vidi', kazala je Jelušić Kašić.
Percepcija postojanja nejednakosti među ljudima, dodala je, dovela je do rastućeg protureformskog populizma, odnosno otpora prema reformama, zbog čega je potrebno raditi na dodatnoj edukaciji i objašnjavaju što to znači i koje su koristi od efikasnijeg upravljanja.
EBRD u Hrvatskoj radi na nekoliko novih investicija
Govoreći o očekivanjima za Hrvatsku, kazala je da u EBRD-u u sljedećem razdoblju očekuju, ali i rade na daljnjim investicijama u privatni sektor te da podržavaju dosadašnje vladine reformske korake.
'Radimo trenutno na nekoliko novih investicija, neke su u turističkom a neke u prerađivačkom sektoru. Vrlo je važna i investicija HEP-a u modernizaciju proizvodnje. Također, spremni smo podržati i reforme koje su najavljene u području poboljšanja investicijske klime, koje se odnose i na otvaranje novih poduzeća i smanjivanje administrativnih barijera za investicije, za koje vjerujemo da će pomoći jednom jačem gospodarskom rastu u Hrvatskoj', rekla je šefica EBRD-a u Hrvatskoj.
Na nužnost daljnjih reformi ukazala je i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, kazavši da ostvareni gospodarski rast u prošloj godini nije razlog za opuštanje, već prilika da se provedu promjene potrebne da se postojeći gospodarski rast pretvorio u dugoročnu i stabilnu putanju rasta.
Podsjetivši na već započetu poreznu reformu te plan za smanjenje parafiskalnog opterećenja gospodarstva, Dalić je naglasila da će se dodatne reforme oblikovati u idućim mjesecima u kontekstu Nacionalnog programa reformi, a da svi ti koraci za cilj imaju osnaživanje gospodarskog rasta i poboljšanje poslovne klime kako bi se stvarao veći broj, više kvalitetnih i bolje plaćenih radnih mjesta.
