Kreditni programi Europske središnje banke (ECB) ohrabruju tvrtke-zagađivače, upozorio je institut New Economics Foundation, zatraživši nove propise koji bi išli u prilog "zelenim" tvrtkama a penalizirali one energetski intenzivne
ECB je postao najveći pojedinačni izvor financiranja gospodarstva eurozone, kroz 1.800 milijardi eura vrijedan program financiranja banaka.
Prema statutu ECB-a, Eurosustav odobrava kredite bankama samo uz odgovarajući kolateral, obično u obliku vrijednosnica, najčešće korporativnih obveznica.
vezane vijesti
New Economics Foundation analizirao je ECB-ov "okvir o kolateralima", odredbe o kolateralima koje središnje banke u eurozoni smiju prihvatiti za kredite odobrene komercijalnim zajmodavcima.
Kolaterali su važni i za financijska tržišta, pa su uvjeti središnjih banaka za prihvaćanje obveznica i kredita koje im komercijalni zajmodavci nude kao kolateral važan signal i ulagačima, dodaju u institutu.
New Economics Foundation utvrdio je da ECB-ove odredbe o prihvaćanju kolaterala "favoriziraju" kompanije i ostale ugljično intenzivne tvrtke "nesrazmjerno njihovom doprinosu zapošljavanju u EU i izravnoj proizvodnji robe i usluga".
„U cjelini gledano, ugljično intenzivne kompanije izdaju 59 posto korporativnih obveznica koje ECB prihvaća za kolateral, dok je njihov ukupan doprinos zaposlenosti u EU i bruto dodanoj vrijednosti manji od 24 odnosno 29 posto”, upozorava institut.
Dodaju i da okvir za kolaterale u eurosustavu ne samo da je u sukobu s demokratski definiranim ciljevima Pariškog sporazuma i Europskog zelenog plana nego i aktivno podupire neadekvatno formiranje cijena na financijskom tržištu i ne potiče na smanjenje ugljičnog otiska.
Moguća alterantiva važećim propisima bile bi strože odredbe o vrijednosti kolaterala tvrtki-zagađivača kako bi se isključila imovina proizvođača fosilnih goriva i energetski intenzivnih tvrtki, sugeriraju.
ECB je priznao da tržišta ne određuju primjereno cijenu imovine tvrtki s intenzivnim emisijama ugljika i obećao da će se snažnije angažirati u borbi protiv klimatskih promjena.
"Načelo tržišne neutralnosti sve se više dovodi u pitanje zbog argumenta da bi moglo pojačati greške tržišta koje usporavaju prijelaz društva na ugljično neutralno gospodarstvo", izjavila je prošlog tjedna članica odbora ECB-a Isabel Schnabel.
"Postavlja se pitanje je li tržište primjerena referentna vrijednost", zaključila je Schnabel.
