Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 18. prosinca 3,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka tri posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 3,4 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

ECB postupno snižava kamatne stope zahvaljujući popuštanju inflacije, a ublaženi uvjeti financiranja postupno su snizili troškove novog zaduživanja građana i kompanija.

No, financiranje je još uvijek ograničeno zato što je monetarna politika restriktivna i zato što kompanije i građani stare kredite otplaćuju po višim kamatnim stopama, napominje vijeće ECB-a.

Utjecaj restriktivne monetarne politike trebao bi postupno oslabiti i domaća potražnja trebala bi se oporaviti, napominju.

Očekivano ubrzanje

Inflacija slabi, zaključilo je upravno vijeće, blago snizivši procjene rasta cijena u ovoj i idućoj godini na 2,4 odnosno na 2,1 posto.

U 2026. trebala bi se spustiti na 1,9 posto i ponovo ubrzati u 2027., na 2,1 posto, zbog stupanja na snagu proširenog sustava trgovine dozvolama za ispuštanje ugljičnog dioksida.

Kada se isključe energija i hrana, cijene bi ove godine trebale porasti za 2,9 posto i za 2,3 posto u 2025., potvrdili su procjene iz rujna. U 2026. temeljna inflacija trebala bi se spustiti na 1,9 posto, pokazuju nove, neznatno snižene procjene, i zadržati se na toj razini i u 2027.

U studenom je inflacija u eurozoni, prema prvoj procjeni Eurostata, ubrzala na 2,3 posto. U listopadu cijene su bile porasle za 2,0 posto, prekinuvši tromjesečno razdoblje popuštanja inflacije.

Ubrzanje u studenom bilo je očekivano, istaknuli su u ECB-u i ponovili da cijene energije više neće padati snažno kao do sada.

Sporiji oporavak

Ponovo su blago snizili procjene gospodarskog rasta u eurozoni, napominjući da bi "s vremenom trebao ojačati, iako sporije no što se do sada očekivalo".

Ove bi godine gospodarska aktivnost u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovoj novoj procjeni trebala porasti za 0,7 posto i blago ubrzati u iduće dvije godine, na 1,1 odnosno 1,4 posto.

U 2027. rast bi trebao neznatno usporiti, na 1,3 posto.

"Prognozirani oporavak počiva uglavnom na rastu realnih dohodaka koji bi kućanstvima trebali omogućiti da više troše i na većim ulaganjima kompanija", ističu, izdvajajući i pristupačnije kredite.

"Pod uvjetom da trgovinske napetosti ne eskaliraju, oporavak bi trebao poduprijeti i izvoz", kazali su.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa od "sjednice do sjednice". Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.