borba s inflacijom

Ekonomist o podizanju kamata: ECB više nema poziciju kao nekad, čeka ih nekoliko jako stresnih tjedana

22.07.2022 u 09:33

Bionic
Reading

Prvi put nakon srpnja 2011. povećane su referentne kamatne stope u euro području. Povećanje za 50 baznih bodova snažnije je od ranijih najava, ali je s druge strane bilo široko rasprostranjeno u tržišnim očekivanjima. Politika nulte kamatne stope time je okončana u jednom koraku, pišu RBA analitičari

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja podignuta je na 0,50 posto, granična stopa refinanciranja na 0,75 posto i depozitna stopa na 0,00 posto.

'Referentne kamatne stope vjerojatno će biti značajno podignute tijekom narednih dvanaest mjeseci, a sljedeći korak već je u rujnu. ESB je najavila i novi Instrument za zaštitu transmisije. ESB je iznenadila podizanjem kamatnih stopa za 50 baznih bodova, čime je u jednom koraku okončala politiku negativnih kamatnih stopa', pišu RBA analitičari i nastavljaju:

'Svakako, postoje razlozi koji idu u korist ubrzane dinamike k ciljanoj normalizaciji kamatnih stopa. S druge strane, čimbenici koji opterećuju gospodarstvo govore u prilog postupnom pristupu. Uostalom, jučerašnje snažno povećanje kamatnih stopa neće utjecati na inflaciju u kratkom roku. S obzirom na izrazito izražene neizvjesnosti, važno je ekonomske sudionike kao i one na financijskim tržištima ostaviti bez dodatnih nepoznanica.'

Jučerašnja odluka ostavlja dojam užurbanosti i zadržat će visoku volatilnost na tržištu kamatnih stopa. Put kamatnih stopa sada je potpuno otvoren i potrebno ga je procjenjivati objavom svakog važnog ekonomskog pokazatelja u smislu dinamike i ukupne magnitude podizanja.

'Sada se dovodi u pitanje predstavlja li nadolazeće povećanje kamata samo normalizaciju monetarne politike. Vjerojatnost barem privremeno restriktivne monetarne politike u narednim tromjesečjima znatno je porasla. S ovom odlukom i popratnim priopćenjem, naše projekcije referentnih kamatnih stopa i stopa na tržištu novca stavljamo pod reviziju' piše analitičari Raiffeisen bank internatioanala Gottfried Steindl.

Kreatori monetarne politike istodobno su dogovorili novi program kupnje obveznica, Instrument za zaštitu prijenosa eng. Transmission Protection Instrument (TPI) čiji je cilj suzbijanje izraženog porasta troškova zaduživanja za ranjivije zemlje u regiji. Službena komunikacija sugerira da je došlo do određenog usklađivanja interesa unutar samog ESB-a. Čini se da odluka o novom instrumentu služi predstavnicima opreznog pristupa i, zauzvrat, stvara prostor za stroži pristup politici kamatnih stopa.

Šefica ECB-a Christine Lagarde je naglasila kako nije implicitna namjera koristiti novi TPI program, ali s druge strane neće oklijevati s korištenjem u slučaju potrebe. Veličina kupnje obveznica u okviru novog anti-fragmentacijskog instrumenta nema ograničenja. Cilj mu je osigurati da stav monetarne politike središnje banke ima željeni učinak u cijelom euro području, odnosno trebao bi spriječiti pretjerane fluktuacije prinosa državnih obveznica pojedinih zemalja članica europodručja.

Detalji programa nisu poznati. ESB će se sada suočiti s teškim činom uravnoteživanja držanja premija rizika pod kontrolom pomoću "perifernog QE-a" zvanog TPI i istovremenom borbom protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa. Sumnjamo da će puka najava teoretski neograničenog TPI-ja tržište odvratiti od „stavljanja prsta u talijansku ranu“. Na kraju krajeva, ESB definitivno više nema "položaj" na tržištu kakav je nekada imala. Stoga pretpostavljamo da ESB čeka nekoliko stresnih tjedana.