Poručili su to u srijedu na susretu s novinarima predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck i glavni ekonomist te banke Alen Kovač, koji su novinarima izložili makroekonomske poglede na iduću godinu te rizike i izazove koje očekuju tu banku i Hrvatsku u cjelini.

Naglasivši da je već ove godine u Hrvatskoj rast BDP-a pratio nešto naglašeniji doprinos domaće potražnje i izvoza, najavili su da isto očekuju i iduće godine, ali da će pritom biti jako bitno 'balansiranje' s proračunskim deficitom i načinom kako će se servisirati javni dug. Naime, Hrvatska je u EU među zemljama koja ima najveći proračunski deficit i najveći trošak kamata za servisiranje javnog duga.

'Sve to stvara makroekonomsku ranjivost i visoku rizičnost od daljnjeg pada kreditnog rejtinga', naglasio je Kovač.

Schoefboeck je, pak, kazao da je ova godina za Erste banku bila jedna od najizazovnijih u šest godina recesije, jer iako se dogodio blagi oporavak BDP-a, i dalje ih najviše brine, kao i druge investitore, situacija oko državnog proračuna, javnog duga i deficita te previše regulacije. 'U zadnjih pet godina imali smo oko 55 velikih promjena i novih zahtjeva regulatora i europskih i hrvatskog', kazao je.

Pozdravljene najave HNB-a o kunskim proizvodima

Schoefboeck je na susretu s novinarima pozdravio i najavu HNB-a da će i dalje provoditi obratne repo operacije kako bi se povećala kunska likvidnost.

'Pozdravljamo i podržavamo najave iz HNB-a i očekujemo da možemo sa dugoročnim izvorima kuna još više kreditirati klijente u kunama. No, unatoč tome ne treba zaboraviti da ima jako puno klijenata koji žele štediti u eurima a manje u kunama, pa će sukladno tom odnosu biti i naši kreditni proizvodi', naveo je.

Rizičnim za iduću godinu smatra situaciju oko državnog proračuna, dodavši kako se u Erste banci nadaju da će nova Vlada, kakva god bude, vrlo odlučno raditi na njegovu uravnoteženju.

Kazao je i da bankari nisu ni u kakvom ratu s Vladom nego su konstruktivni i spremni za razgovore. 'Kredite državi nećemo stopirati, radit ćemo i dalje s njom, ali ćemo se iduće godine najviše fokusirati na projekte privatnog sektora', poručio je.

Osim deficita i konsolidacije državnog proračuna, kao jedan od većih izazova u idućoj godini označio je i mogućnost suspenzije schengenskog režima jer bi to moglo utjecati na turizam i demotiviranje dolazaka turista u Hrvatsku.

'Geopolitika i izbjeglička kriza utječu na poslovanje turizma i robnog izvoza zbog prelaska brojnih granica, a mada se Hrvatska u svemu tome ove godine odlično snašla, rizik od toga postoji i neovisno od nje same', smatra Schoefboeck.

Spomenuo je i profitabilnost banaka, koje će ove godine zbog konvezije CHF kredita u eurske imati neki gubitak za ovu godinu, ali će ga, kako je rekao, moći 'progutati'.

'Negativni rezultat za ovu godinu neće imati nikakv utjecaj na stabilnost sustava i mislimo da će se visoka adekvatnost kapitala, kojeg su banke znatno akumulirale zadnjih godina u Hrvatskoj, moći iskoristiti za pozitivno poslovanje iduće godine', kazao je.

Najavio je i da će Erste banka iduće godine nastaviti trend smanjivanja kamata, što je prisutno i u Europi i to gotovo svim segmentima proizvoda i klijenata, ali i to će umnogome ovisiti o političkoj i gospodarskoj situaciji u zemlji.